Polenski semafor bilježi rast koncentracije polena ambrozije u vazduhu u odnosu na prethodnu sedmicu u Banjoj Luci. S obzirom na to da je ova korovska biljka zbog suše rano sazrela, pojedini sugrađani su se uveliko latili pumpica.
Ivana Pandžić jedna je od onih kojoj ambrozija otežava borbu sa drugim alergijama, a pumpicu, kaže, ove godine koristi već mjesec dana, dok je, poređenja radi, lani tek u novembru bila primorana da se na ovaj način oslobodi tegoba.
– Što se tiče samog polena ambrozije lakše mi je nego lani, ali imam više alergija. Većina nas „alergičnih“ ima udružene alergije. Moguće da je ove godine na vrijeme i pokošena ambrozija, to je takođe važno – rekla je Pandžićeva za mojabanjaluka.info.
Dodaje da su za intenzitet njenih simptoma presudne vremenske prilike. Kako kaže, sunčani dani sa dosta vlage u vazduhu značajno pogoršavaju gušenje.
Načelnica Službe porodične medicine banjolučkog Doma zdravlja Kosana Stanetić kazala je za naš portal da je ove godine sezona alergije na ambroziju počela već početkom avgusta.
– Ove godine zbog sušnog ljetnjeg perioda biljka je ranije sazrela. Alergiju na polen ambrozije razvijaju osobe koje imaju genetsku predispoziciju. Oni imaju pojačan imunološki odgovor u kontaktu sa ovim alergenom, što dovodi do curenja nosa, svrabeža u nosu, kihanja, suzenja očiju, gušenja – rekla je Stanetićeva.
Ona je dodala da vremenske prilike utiču na koncetraciju polena u vazduhu, te da vjetar koji raznosi sitne čestice može doprinijeti povećanju koncentracije polena.
Prema njenim riječima najmanja koncentracija polena ambrozije u vazduhu je nakon kiše, pa se pacijentima sa ovom alergijom savjetuje boravak na otvorenom prostoru u ovom periodu. Dodala je da alergiju na polen ambrozije razvijaju osobe koje imaju genetsku predispoziciju.
– U većini slučajeva simptomi alergije na polen ambrozije značajno utiču na kvalitet života oboljelih, ali oni ne ugrožavaju život alergične osobe. Ova alergija može biti potencijalno opasna kod pacijenata oboljelih od alergijske astme koji su alergični na ambroziju – pojašnjava Stanetićeva.
Kod ovih pacijenata, ističe ona, kontakt sa polenom ambrozije može dovesti do teških pogoršanja bronhijalne astme.
– Osobe koje nisu preosjetljive na polen ambrozije i nemaju atopijsku konstituciju neće razviti simptome u kontaktu sa ovim alergenom – rekla je Stanetićeva.
Istakla je da je izbjegavanje alergena najbolji način da se ublaže simptomi alergije na polen ambrozije.
– Pacijentima se savjetuje da izbjegavaju boravak u prirodi kada je visoka koncentracija polena ambrozije, da izbjegavaju boravak na otvorenom prostoru pogotovo u jutarnjim satima od pet do deset časova kada je koncentracija polena najveća, da prilikom boravka u zatvorenom prostoru koriste klime sa ugrađenim filterima za polene – rekla je Stanetićeva.
Kazala je da je dobro da osobe koje muči alergija pojačano održavaju higijenu. Nakon boravka na otvorenom prostoru često treba prati kosu, ruke, garderobu, jer se polen može zadržavati na ovim mjestima.
– U slučaju da ove mjere ne daju adekvatne rezultate, po preporuci ljekara se mogu koristiti lijekovi za lokalnu ili sistemsku primjenu, što zavisi od težine simptoma – dodaje Stanetićeva.
Iz Gradske uprave su za mojabanjaluka.info rekli da je košenje ambrozije obavljeno u julu i avgustu. U julu je pokošeno 62.049 kvadratnih metara javnih površina, a u avgustu je pokošeno 53.951 metara kvadrata ove korovske biljke.
– Pošto se ambrozija najčešće pojavljuje na terenima na kojima se izvode radovi neke vrste kao što su prekopavanje zemljišta, deponovanje zemlje, čišćenje kanala uz saobraćajnice, obavljeno je košenje i na tim površinama – kazali su iz Gradske uprave.
Ističu da se ova biljka uklanja od 15. jula do kraja vegetacionog perioda, a za ove namjene izdvojeno je 30.000 KM. Dodaju da su građani prijavljivali nepokošenu ambroziju Odjeljenju za komunalne poslove, kao i Odjeljenju za inspekcijske poslove i komunalnu policiju.
Prema njihovim riječima, nadležni organi Gradske uprave redovno su izlazili na teren. Kazna za nesuzbijanje ove korovske biljke za fizička lica je 200 KM, dok je za pravna lica 1.000 KM.
T. Bubnjević
