Nakon što je rukovođenje ”Agrokorom” preuzeo povjerenik hrvatske Vlade Ante Ramljak, isplivali su podaci koji svjedoče da je Ivica Todorić zadužio Agrokor do grla.
Ukupna imovina ”Agrokora”, prema finansijskom izvještaju za 2016. godinu, vrijedi oko 53 milijarde kuna, (oko 7 milijardi evra) dok ukupne prikazane obaveze iznose više od 45 milijardi kuna, (oko 6 milijardi evra) a navodno su stvarne obaveze i znatno veće.
Oko 26 milijardi kuna (ili 3,5 milijardi evra) prikazanih obaveza čine bankarski krediti, zajmovi i obveznice, a posebno zabrinjava iznos od 16,2 milijarde kuna (2,2 milijarde evra) neplaćenih dugova prema dobavljačima, mahom hrvatskim kompanijama, sa značajnim udjelom mjenica izdanih za isporučenu robu i usluge, na čiju se naplatu čeka i do šest mjeseci.
Stvarne razmjere kreditnog duga ”Agrokor” mogu se sagledati u poređenju s ukupnim dugom države BiH, izvještava ”Dnevni list”. Na kraju 2016. godine, ukupni dug države BiH, unutrašnji i spoljni, iznosio je oko 5,9 milijardi evra, pri čemu 80 odsto tog duga otpada na dugoročne kredite koji će sukcesivno dospijevati na naplatu tokom narednih 30 godina.
”Agrokor” je dakle nominalno zaduženiji od cijele BiH, i pri tome će sav dug ”Agrokora” na naplatu dospjeti tokom narednih pet godina!
“Agrokor nije nelikvidan, kao što to često mnogi misle, pa da će se sada dodavanjem nekoliko stotina miliona eura stvari ponovno pokrenuti. Nažalost, radi se o insolventnosti. Radi se o trajnim poremećajima u odnosima između onoga što možete unovčiti i obaveza koje dospijevaju. Radi se i o visokom nivou neefikasnosti toga poduzeća. To je taj nuklearni reaktor o kojem vanredni povjerenik ”Agrokora”’ Ante Ramljak govori”, kazao je je hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny.
Jedna od ideja je, kaže, promjena branda jer je stari ”Agrokor” opterećen mnogim problemima.
”Zabrinjava me koliko su stvarni dugovi ”Agrokora”, koji će se čistiti najvjerovatnije desetak godina. Ako postoji iluzija da će svi biti namireni u kratkom roku, to jednostavno nije realno”, rekao je Novotny.
Za razumijevanje stava ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, potrebno je pojasniti razliku između nelikvidnosti i insolventnosti.
Nelikvidnost je nedostatak tekućih (likvidnih) sredstava. Nelikvidno je preduzeće koje potražuje više nego što duguje, ali ne uspijeva naplatiti potraživanja, pa nema tekućih sredstava.
Insolventno je preduzeće koje duguje više nego što ima i potražuje, pa ne može dobiti nove kredite, niti izmiriti prispjele obaveze.
Lex specialis Mercator
Bude li potrebno, Slovenija je poslovanje i radna mjesta u ”Mercatoru” spremna zaštititi i zakonom, izjavio je u utorak popodne slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek. Počivalšek je tu izjavu novinarima dao prilikom svečanog polaganja temeljnog kamena za novi pogon farmaceutske kompanije ”Lek” u mjestu Prevalje, ali nije iznio pojedinosti, objavio je mariborski list “Večer”.
Po svoj prilici bi se radilo o posebnom zakonu, lex specialis, po uzoru na Hrvatsku koja je donijela “lex Agrokor”. Taj zakon treba omogućiti restrukturisanje koncerna koji je i vlasnik slovenskog trgovačkog lanca, te zaštititi hrvatski finansijski sektor, dobavljače i zaposlene.
Poziv iz RS
Privredna komora Republike Srpske pozvala je dobavljače hrvatskog koncerna “Agrokor” iz Srpske da dostave podatke o svojim potraživanjima prema “Konzumu” ili drugim “Agrokorovim” firmama-kćerkama u BiH, kao i rokovima plaćanja.
U saopštenju Privredne komore navodi se da će ovi podaci poslužiti za pripremu informacija za razgovor sa Vladom Republike Srpske u vezi sa definisanjem prioritetnih mjera s ciljem podrške i zaštite poslovnih subjekata iz Republike Srpske.
“To će omogućiti da se zauzme stav na nivou vlada u BiH, s ciljem jedinstvenog rješenja za ‘Konzum’ i ‘Agrokor’ u BiH, prije svega za izmirenje svih dospjelih potraživanja prema domaćim dobavljačima”, navode u Privrednoj komori.
Sve dodatne informacije u vezi sa dostavljanjem podataka privrednici mogu naći na internet stranici Prirvedne komore Republike Srpske www.komorars.ba.
(mojabanjaluka.info-portali)
