Direktor Komunalnog preduzeća „Budućnost“ iz Laktaša poslao je internu infromaciju u kojoj se navodi da bi pojedina sela na teritoriji ovog grada mogla biti bez vode i 45 dana, saznaje portal mojabanjaluka.info.
U ovom preduzeću su najavili da će stanovnici Gornje Slatine, Jaružana i Malog Blaškog imati redukovanu isporuku vode od 22. jula do 24 jula zbog tehničkih problema koje ima banjolučki „Vodovod“ u isporuci vode „Budućnosti“.
– Ipak, saznali smo za internu informaciju u kojoj je navedeno da će neka naselja bez vode biti i do 45 dana. Čini se da su neka naselja privilegovana, a neka ne. Bilo bi dobro kada bismo saznali zašto neka naselja imaju vodu, a neka ne i ko sve živi ili ima vikendice sa bazenima u naseljima u kojima nema vode – kazao je sagovornik našeg portala.
Direktor „Budućnosti“ Dragan Kelečević za mojabanjaluka.info kaže da je avgust nepredvid. Ova neman od suše koja nas je zahvatila je, kaže on, nezapamćena. Toplotni talas je doveo do povećanja potrošnje, a proizvodnja i upumpavanje vode i transportni kapaciteti su limitirani.
On je naglasio da su enorma, nesavjesna potrošnja vode, dotrajali vodovodni sistem i suša gorući problemi vodosnabdijevanja u Laktašima. Prema njegovim riječima problem s vodom ove godine nastao je 20 dana ranije u odnosu na prošlu godinu, a pojedina područja su naročito izazovna kada je u pitanju vodosnabdijevanje.
– Slatina je specifična, jer nema svoj izvor, pa dovozi vodu iz Banje Luke i Laktaša. Kapacitet koji postoji nije dovoljan u ljetnom periodu za Slatinu, jer je tamo mnogo privatnih vikendica, bazena i zalijevanja. Pumpe u Šušnjarima koje dižu vodu su krajnje tačke i banjolučkog i laktaškog vodovodnog sistema. Prošle godine smo ugradili dvije nove pumpne stanice i pojačali kapacitete, ali voda jednostavno ne može doteći do njih da imamo šta dizati – pojašnja Kelečević.
Istakao je da je u petak naveče bio istorijski isticaj vode u Banjoj Luci.
– Došlo je do masovnog zalijevanja koje je napravilo značajne probleme u snabdijevanju, tako da do određenih kota voda nije mogla doteći. Problem je riješen i voda je uspjela doteći do naše pumpne stanice tako da smo mi, iako je redukcija planirana do večeras do devetnaest časova, od dvanaest pustili vodu potrošačima. Jednostavno puštamo vode onoliko koliko ima, koliko možemo da ispumpamo i to što može doteći iz Banja Luke – istakao je Kelečević.
Dodaje da je nakon konsolidacije omogućeno da voda dotiče do pumpne stanice, te da su odmah nakon nekoliko sati pustili vodu „na sve strane“.
– U slučaju da Banja Luka „padne“ što se tiče vode i isključi nas sa sistema, padamo i mi, kao što je to izgledalo u petak. To je kao kula od karata. Snabdijevamo se s tog istog izvora. Molio sam direktora i izvršne direktore da nas ne isključe i oni nisu. Ako 45 dana ne bude kiše, prijeti nam suša. To su činjenice. Ali, tehničke službe banjolučkog vodovoda umogućile su da voda može doticati do nas i mi smo uspjeli da dopunimo svoj rezervor. Banja Luka je uspjela stabilizovati svoje snabdijevanje. Tako da smo i mi uspjeli popuniti svu liniju i da Slatina ima vodu – rekao je Kelečević.
Pojašnjava da potrošnja prevazilazi raspoložive resurse kojima upravljaju preduzeća. Kazao je i da se smanjio i nivo podzemnih voda za oko četiri metra te da je to uslovno smanjilo proizvodnju za 50 odsto pa se tako zbog povećanih potreba stanovništva javio deficit vode.
-Redukcija je nužno zlo. Kada se radi redukcija vide zrak uđe u cijevi, tako nastaju kvarovi, a tako i nova curenja. To je onda začarani krug. Vodovodni sistem je ionako star 40-50 godina, a redukcijama samo pravimo dodatne kvarove – pojašnjava Kelečević.
Dodaje i da se građani dovoljno ne pridržavaju apela vodovoda.
– Građani i dalje nesavjesno troše vodu. Imamo kapacitet da u Slatini dižemo dvadesetak litara u sekundi dnevno u optimalnim uslovima, a u pojedinim dijelovima dana imamo isticaj 45 litara što je duplo više nego što su naše tehničke mogućnosti. Nekada je Slatina imala potebu za 400 kubika, a pik je bio 920. Prije nekoliko dana smo uveli redukciju deset-dvanaest sati, a isticaj je bio 1.787 kubika. Najveći problem su građani koji dolaze vikendom, sipaju bazene, zalijevaju, peru i slično – rekao je Kelečević.
Kelečević je prokomentarisao da je izvijesno da će vodosnabdijevanje biti sve izazovnije iz godine u godinu.
Na području banjolučkog podsistema „Zvijezda“ koji obuhvata više mjesnih zajednica (Goleši, Borkovići, Bistrica, Čokorska polja, Slavićka, Gornja Piskavica i dijelom Donja Kola) došlo je do povećane potrošnje vode. Ovim povodom predstavnici Grada i preduzeća „Vodovod“ obišli su Fabriku vode „Crno vrelo“.
– Ovdje je najveća potrošnja vode. Prešla je 30 litara u sekundi iako je maksimalna projektovana potrošnja 27,67 litara u sekundi – kazao je gradski menadžer Bojan Kresojević.
Kresojević je pojasnio da povećana potrošnja može biti uzrokovana povećanjem stvarne potrošnje ili oštećenja na mreži.
T. Bubnjević
