Sjedinjene Američke Države odredile su 9. april kao mogući datum za završetak rata sa Iranom, a očekuje se da će razgovori između dvije strane uskoro započeti, prenose izraelski mediji.
Ključne poruke:
- Zašto je 9. april označen kao važan datum u odnosima SAD i Irana.
- Gdje bi mogli biti održani prvi razgovori dvije strane.
- Kakve informacije Vašington, prema navodima, nije podijelio sa Izraelom.
- Šta Donald Tramp poručuje o mogućem sporazumu sa Teheranom.
- Zbog čega iranska strana odbacuje tvrdnje o pregovorima.
Vašington postavio rok za mogući kraj sukoba
Prema novinama Yedioth Ahronoth, neimenovani izraelski zvaničnik rekao je da je “Vašington odredio 9. april kao ciljni datum za završetak rata, ostavljajući oko 21 dan za nastavak borbi i pregovora.”
Isti izvor dodaje da se “razgovori između Irana i Sjedinjenih Država očekuju kasnije ove nedjelje u Pakistanu”, napominjući da Vašington nije obavijestio Izrael o detaljima svojih kontakata sa predsjednikom iranskog parlamenta Mohamadom Bagerom Galibafom, prenosi Kurir.
Tramp tvrdi da pregovori napreduju, Teheran to negira
Inače, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su razgovori s Iranom “vrlo dobri” te tvrdi da Teheran želi postići dogovor, dok iranska strana negira bilo kakve pregovore sa Vašingtonom.
Govoreći u Memfisu, Tramp je rekao da postoji “vrlo dobra šansa za sporazum” s Iranom.
– Uklonili smo sve što se moglo ukloniti u Iranu, uključujući i njihove vođe – rekao je, dodajući da Iran ima “još jednu priliku da okonča svoje prijetnje” prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.
– Trenutno vodimo zaista dobre razgovore. Počeli su sinoć, dijelom i veče prije. Mislim da su vrlo dobri. Oni žele mir. Pristali su da neće imati nuklearno oružje. Ali, vidjećemo, to moramo dovršiti – rekao je Tramp i dodao:
– Amerika i cijeli svijet uskoro bi mnogo sigurniji. –
Regionalna eskalacija sukoba
Regionalna eskalacija nastavila je da raste otkako su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu protiv Irana, u kojoj je ubijeno više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.
Teheran je odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zalivske države u kojima se nalaze američki vojni objekti, izazivajući žrtve i štetu na infrastrukturi, a takođe poremetivši globalna tržišta i vazdušni saobraćaj.
Nezavisne
