Prije 150 godina Banjaluka je, prva na Balkanu, dobila telegraf, a prije 120 godina direktnu željezničku liniju za Beč, ali je ipak bila kasaba bez urbanog centra.
Teško je povjerovati da je prije samo sto godina, na mjestu koje danas krase Banski dvor, Gradska uprava i Hram Hrista spasitelja, bila zapuštena poljana zvana jabučik, sa nakrivljenim plotom.
Foto: Arhiv Republike Srpske / Arhiva Banjaluka: Prije sto godina na ovom mjestu je bila zapuštena poljana danas Hram Hrista Spasitelja
Da je to fakat iz novije istorije Banjaluke svjedoči fotografija, snimljena na početku prošlog vijeka, jedna od 2460 fotografija i razglednica stare Banjaluke, koje su, u elektronskoj formi, od zaborava sačuvali Verica Stošić i Zoran Mačkić iz Arhiva RS.
– Nesporno je da je razvoj banjaluke u posljednjih stotinu godina intenzivan. Glavne prekretnice u tom razvoju bili su dolazak Austrougarske okupacije krajem 19. vijeka, procvat u doba Vrbaske banovine i bana Svetislava Tise Milosavljevića, te graditeljski bum nakon zemljotresa 1969. Godine – kaže Zoran Mačkić.
Upravo je ban Milosavljević, početkom tridesetih godina prošlog vijeka donio odluku da se na zakorovljenom jabučiku izgradi “monumentalni centar” sa dvije zgrade bliznakinje, Banskim dvorom i Banskom upravom. Na platou između njih 1939. osveštan je saborni Hram Svete Trojice, koju će 1941. godine, nakon njemačkog bombardovanja, srušiti ustaše.
Prije tačno osam decenija Banjaluka je dospjela u žižu svjetskih medija zbog druge Aljehinove simultanke, odnosno posjete tada legendarnog svjetskog šahovskog šampiona Aleksandra Aljehina, što se smatra početkom bogate šahovske istorije grada.
Foto: Arhiv Republike Srpske / Arhiva Trg Krajine u Banjaluci 1950. godine
Ali, 1936. će u istoriji Banjaluke ostati zabilježena i kao godina kada je grad dobio jednu od svojih najznačajnijih monumentalnih građevina, sa razglednica Banjaluke – Hipotekarnu banku, u kojoj se danas nalazi sjedište Predsjednika RS.
– Ne bih se upuštao u ocjene da li je razvoj Banjaluke bio smisleniji prije 100 godina ili danas, to je ipak pitanje za urbaniste. Naš je cilj bio da sačuvamo fotografije koje oslikavaju urbanu istoriju grada – zaključuje Mačkić.
Foto: Arhiv Republike Srpske / Arhiva Pogled sa Lauša 1914. godine
Na mjestu današnjeg Trga Krajine i robne kuće Boska do 1950. su bile stare kuće iz turskog doba. One su srušene radi izgradnje tada impozantne zgrade Titanik, koja se protezala od hotela palas do Kastelovog ćoška. Titanik je u zemljotresu 1969. srušen do temelja.
Foto: Arhiv Republike Srpske / Arhiva Gospodska ulica u Banjaluci 1925. godine
Prije stotinu godina Gospodska je bila nova ulica na kraju grada, sa novim “a la france” kućama uspješnih trgovaca. One su u prizemlju imale radnje, a na spratu luksuzne stanove u kojima su živjeli najbogatiji Banjalučani sa svojim porodicama. Među njima su bile i jevrejske porodice Šnicler i Kon.
Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija Gospodska ulica u Banjaluci danas
