Obala Vrbasa uzurpirana je privatnim kućama i kafićima, zbog čega Banjaluka nema uređeno šetalište i plaže pored rijeke.
Banjalučani većinom ne mogu ni da priđu Vrbasu kako bi se odmarali i roštiljali uz rijeku, jer je prostor dužinom toka neuređen ili u privatnom vlasništvu. Mnoge kuće i vikendice izlaze tik na rijeku, pa privilegiju da uživaju u ljepotama Vrbasa imaju samo pojedinci i njihovi poznanici, dok je većini zabranjen prilaz.
Problema imaju i ribari, jer se, kažu, od Karanovca do samog grada, ne može prići rijeci.
“Vrbas je opšte dobro, ali je cijelim tokom betoniran i uzurpiran privatnim objektima. Gradnja je uzela toliko maha da se to više ne može prihvatiti, dok ribari plaćaju porez na vodu koju ne mogu koristiti”, ističe Marinko Popović iz Sportsko-ribolovačkog društva Banjaluka, dodajući da su često prinuđeni da zovu inspekciju.
Stručnjaci upozoravaju da je pojas uz rijeku javno dobro i da mora biti dostupan svima.
Starosjedelac i građevinski inženjer u penziji Mesud Mulaomerović ocjenjuje ovakvo stanje kao “urbanistički genocid”.
“Radi se samo o ličnim interesima i to nikakve veze nema sa urbanizmom i potrebom grada. Nedopustivo je da imamo toliko privatnih objekata, koji pri tom i direktno ispuštaju kanalizaciju u Vrbas, jer ni taj aspekt nije adekvatno riješen”, ističe on i pita još “šta će nam turizam, ako se ne može prići obali”.
Dugogodišnji arhitekta Predrag Mitraković, koji je bio i načelnik Odjeljenja za urbanizam, podsjeća da neke kuće uz Vrbas datiraju još od prije stotinu godina, dok je lijeva obala u Boriku, na pojasu od Venecija do Rebrovačkog mosta, sagrađena između dva rata.
“Ljudi su i tada imali parcele koje su izlazile kompletno do Vrbasa, ali je nisu koristili, jer je pravilo uvijek bilo da ribarske staze i prolazi uz korito moraju ostati slobodni. U novije vrijeme je bilo legalne gradnje, ali ni ona nije bila u skladu sa urbanim pristupom”, kaže Mitraković.
Gradonačelnik Slobodan Gavranović tvrdi da će se morati porušiti svi objekti koji su nezakonito ušli na zemljište koje pripada vodotoku.
“Imamo planska dokumenta i rješenje koji predstavljaju osnov za uređenje obale. Kada bude dovoljno novca, treba krenuti sa tim projektima”, izjavio je Gavranović.
Nema para
Prije nekoliko godina izrađen je regulacioni plan uređenja obala Vrbasa u dužini od 20 kilometara, od Karanovca do Delibašinog sela, ali za ovaj skupi projekat još nema para.
Urban izgled
“Mislim da u urbanoj zoni i obale Vrbasa moraju izgledati urbano, ali kako tačno, to je stvar stručnjaka”, poručio je Slobodan Gavranović.
