Bosna i Hercegovina nema centralno skladište za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pa se on čuva u privremenim skladištima koja nisu licencirana, ne ispunjavaju međunarodne standarde i uglavnom su puna.
Ona se uglavnom nalaze u krugovima nekadašnjih industrijskih postrojenja, gdje su radioaktivni izvori korišteni, a koliko ih tačno ima, niko ne želi ili ne zna da kaže. Kada bi BiH mogla da dobije centalno skladište i tako riješi ovaj problem, nisu mogli da nam kažu u Državnoj regulativnoj agenciji za radijacionu i nuklearnu bezbjednost.
“Procedure u vezi s novim centralnim skladištem za radioaktivne izvore koji se više ne koriste još su u toku. Traži se adekvatna lokacija vojne neperspektivne imovine koja bi svojim karakteristikama mogla zadovoljiti međunarodne standarde za izgradnju i operativnost jednog ovakvog objekta”, navode u Agenciji, pišu ”Nezavisne”.
Tvrde kako BiH ima male količine radioaktivnog otpada, veoma niske aktivnosti, a da su skladišta pod stalnim nadzorom inspektora i da opasnosti za stanovništvo nema. Ipak, u godišnjem izvještaju o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za prošlu godinu, a koji je pripremila upravo Agencija, stoji nešto drugačije.
Tako se skladište radioaktivnog materijala nalazi u okviru kompleksa Federalne uprave policije u Sarajevu i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH.
Kapacitet skladišta je skoro popunjen, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladištu mogu eventualno skladištiti radioaktivni izvori s teritorije FBiH samo u slučaju vanrednih situacija. Kada je RS u pitanju, otpad je donedavno skladišten u krugu fabrike “Čajavec”, gdje se i danas nalazi u zapečaćenom kontejneru u prostorijama Instituta za mjeriteljstvo BiH i gdje će ostati sve dok ne bude izgrađeno centralno skladište.
“Ovakva situacija je vrlo rizična s obzirom na to da radioaktivni izvori mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju bezbjednosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti”, navodi se u pomenutom izvještaju. Kontrole ustanova i osoba koje imaju izvore zračenja ili obavljaju djelatnost s njima pokazuju kako situacija nije nimalo naivna.
U 76 inspekcijskih kontrola tokom prošle godine utvrđeno je nepoštovanje propisa iz oblasti radijacijske i nuklearne sigurnosti. U četiri slučaja inspektori su naložili mjere zbog opasnosti za zdravlje ljudi i okoline, a u sedam slučajeva izdata su rješenja o zabrani rada profesionalno izloženim licima.
Prema istom izvještaju najveći problem u zemlji su i dalje radioaktivni gromobrani i detektori dima, koji bi predstavljali problem usljed nestručne demontaže.
Kada je kontrola vode, zemlje, vazduha i hrane u pitanju, ispitivanja su pokazala kako je većina kontrolisanih uzoraka bila zdravsteno ispravna osim jednog uzorka gljive, pišu ”Nezavisne novine”.
