Istraga koju je Tužilaštvo BiH danas povelo protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog referenduma samo je jedan od najmanje tri vida sankcija pod kojima bi srpski političari mogli da se nađu zbog ignorisanja odluka Ustavnog suda BiH.
Naime, Tužilaštvo BiH pozvalo je Dodika na saslušanje, i to u svojstvu osumnjičenog, zbog toga što je inicirao održavanje referenduma u RS, uprkos zabrani Ustavnog suda BiH. Neposredno prije te informacije, Tužilaštvo BiH saopštilo je da su ovaj predmet formirali još prije 20 dana, ali kako piše ”Blic” osim Dodika, „pozivnicu“ za sada nije dobio niko od ostalih zvaničnika Srpske.
– Glavni tužilac Goran Salihović izdao je obavezujuće uputstvo u kojem je odredio tim koji radi na navedenom predmetu. Ovim uputstvom predmet je označen kao prioritetan – kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Dodikov stav povodom poziva mediji nisu dobili, ali je na dan referenduma izjavio da se ne plaši.
– Ako neko hoće da hapsi, neka onda hapsi cijeli referendum – poručio je predsjednik RS.
Ustavni sud BiH je zabranio održavanje referenduma u RS povodom njegove odluke da je 9. januar, kao Dan RS – neustavan. Ignorisanje odluke Ustavnog suda BiH je krivično djelo za šta je, po Krivičnom zakonu BiH, zaprećena kazna zatvora do pet godina.
Drugi izvor mogućih kazni je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko. On je najavio da će nakon referenduma zasijedati ambasadori Savjeta za provođenje mira (PIK), koji bi trebalo da odluče o upotrebi tzv. bonskih ovlaštenja.
U prošlosti, to su bili potezi od kojih se tresla politička scena u BiH, jer se radilo o smjenama, zabranama učešća u političkom životu, pa čak i o tamničenju bez ikakvog sudskog procesa.
Tako je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun 2004. smijenio oko 60 funkcionera RS i SDS.
Međutim, u takav ishod malo ko sada vjeruje u BiH, znajući da u PIK odavno nema konsenzusa za rigorozne poteze u BiH. U skladu s tim, aktuelni visoki predstavnik najmanje od svih je koristio bonska ovlaštenja, i to za nižerangirane funkcionere.
On je 2009. smjenio komesara MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona u Federaciji BiH Himzu Đonku, a iste godine i Radislava Jovičića sa pozicije u Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA). Koliko je kazna bila rigorozna pokazuje činjenica da je Jovičić nakon toga obavljao funkciju ministra policije RS!
Zato poznavaoci prilika u BiH smatraju da su međunarodne sankcije, ako do njih dođe, izvesnije od strane Evropske unije nego OHR. Naime, EU još od 2011. ima paket mogućih sankcija protiv fizičkih i pravnih lica za koja proceni da ruše Dejtonski mirovni sporazum i suverenitet BiH – od zabrane ulaska u zemlje članice, do zamrzavanja imovine na njihovoj teritoriji.
