Tokom ove nedjelje nekada su vladale rigorozne zabrane koje su i te kako poštovane. Strogo se pridržavalo posta, zabranjeno je pranje veša, veselje, pijanstvo, čak i odnosi između supružnika, jer se vjerovalo da će djeca začeta u tom periodu dobiti “fras”.

U crkvama se na bogosluženjima podsjeća na posljednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista – njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Ova nedjelja se zove strasna, jer na staroslovenskom riječ strast znači stradanje, trpljenje i bol.

Strasni ponedjeljak

Na Veliki ponedjeljak crkva podsjeća na starozavetnog Josifa koga su braća prodala za 20 srebrenika, ali se on spasao i kasnije vladao Egiptom.

Prema crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji, Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju.

Interesantno je da se, prema narodnom predanju, u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj Moravi u ovoj nedjelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedjelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik koje može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.