Mnogo toga je urađeno u prvoj godini mandata gradske administracije i bilo bi teško sve nabrojati.
Ovo je bila godina pokretanja niza projekata, a iduća će biti godina realizacije započetih projekata, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić povodom prve godine na čelu grada, koja se navršava danas.
* GLAS: Koji su najznačajniji problemi i projekti koji su riješeni i realizovani u prvoj godini Vašeg mandata?
RADOJIČIĆ: Radi se na dva fronta. Jedan su strateška dokumenta i dugoročno planiranje, a drugi su operativni problemi i rješavanje tekućih i uglavnom komunalnih i infrastrukturnih problema. Radimo istovremeno na nekoliko dokumenata – strategiji razvoja grada za narednih deset godina, počinje rad na novom urbanističkom planu za narednih 20 godina, a imenovan je gradski arhitekata. Usvojeni su Strategija razvoja saobraćaja i Akcioni plan podrške sportu. U pripremi je strategija razvoja kulture koja bi trebalo da bude pred odbornicima u januaru. U procesu smo pripreme za dobijanje sertifikata evropskog grada sporta, a do kraja iduće godine bi trebalo da bude donesen i akcioni plan zelenog grada i studija modernizacije javne rasvjete. Od tekućih problema najveća ovogodišnja investicija je izgradnja nove toplane vrijedna 30 miliona KM sa učešćem grada od 49 odsto. Do kraja godine u rekordnom roku od šest mjeseci trebalo bi da dobijemo potpuno novu toplanu koja će koristiti novi energent i time bismo riješili jedan od najdugotrajnijih problema u gradu. Ove godine je urađeno 13 kilometara vodovoda i sedam kilometara javne rasvjete i niz putnih pravaca. Počela je izgradnja kružnog toka na Rebrovcu, u toku je rad na saobraćajnici u Priječanima, za deset dana treba da počne spajanje istočnog tranzita, a čekamo i izbor izvođača radova za proširenje ulice Petra Velikog u Česmi. Završena je rekonstrukcija mosta u Šargovcu i Obrovcu u Bronzanom Majdanu, dobili smo izvođača radova za rekonstrukciju pješačkog mosta u Priječanima, a u izradi je projekat za novi most na lokaciji sadašnjeg Zelenog mosta. Poslije godina stajanja pokrenut je projekat regionalnog vodovoda “Crno vrelo” i radi se na primarnoj fazi fabrike vode. Radi se na rekonstrukciji ili izgradnji društvenih domova u Dragočaju, Debeljacima i Ljubačevu i objekata mjesnih zajednica Donja Kola i Obilićevo.
* GLAS: Gotovo svakodnevno ste na terenu i razgovarate sa stanovništvom. Šta je potrebno uraditi kako bi njihov život bio kvalitetniji?
RADOJIČIĆ: Bilo bi odlično kada bismo imali novca koliko imamo ideja. Zbog toga u gradu treba da popravimo poslovno okruženje da bismo privukli investitore, ne samo u industrijske pogone, već i da bismo dodatno razvili usluge u turizmu, ugostiteljstvu i drugim sektorima. Zbog toga mnogo radimo na turističkoj i kulturnoj promociji. U gradu treba da radimo i na poboljšanju svega što predstavlja prijatno mjesto za porodice, đake i djecu i zato smo ove godine gradili nova igrališta i uredili ih sedam, još šest je u pripremi i još nekoliko u fazi razgovora sa potencijalnim donatorima. Treba da radimo i na međunarodnoj afirmaciji grada, jer od toga zavisi dolazak investitora i turista i realizacija međunarodnih projekata.
* GLAS: Koji su prioriteti za iduću godinu?
RADOJIČIĆ: Očekujem da će nova toplana iduće godine preuzeti grijanje grada. Cilj je da riješimo imovinsko-pravne odnose i finansijsku konstrukciju i idemo u izgradnju Zelenog mosta. Imamo dogovor sa roditeljima, nastavnicima i upravom Osnovne škole “Branko Radičević” da iduće godine krenemo u dogradnju škole. Grad će obezbijediti dozvole i izraditi projekat koji podrazumijeva dva sprata sa učionicama i dodatnu fiskulturnu salu uz postojeći objekat. Sa resornim ministarstvom smo u kontaktu u vezi sa tim kako da zatvorimo finansiranje. Želja nam je da to gradimo iduće građevinske sezone. Prioritet je i da sa “Putevima RS” počnemo izgradnju kružnog toka na Laušu, a moraćemo izabrati i koje od kritičnih saobraćajnica ćemo raditi. To su ulica Kralja Aleksandra i saobraćajnice na Šargovcu i u Motikama, Priječanima i Kuljanima. Nemamo dovoljno novca da sve radimo i moraćemo birati koje od njih možemo započeti iduće godine. Biće nastavljen projekat “Crno vrelo” i nakon završetka izgradnje fabrike vode treba da pređemo na izgradnju prvog podsistema i to bi bio Zvijezda. On bi obuhvatio potrošače na manjačkom dijelu i u Golešima, Pervanu i dalje prema Bistrici i Borkovićima. Grad bi trebalo da dobije tri nova vrtića i treba da nastavi rekonstrukciju “Šoping centra” u sportsku dvoranu.
* GLAS: Banjaluka je nedavno dobila gradskog arhitektu. Koji će biti njegovi prvi i glavni zadaci i da li ćete angažovati stručnjake i u drugim oblastima?
RADOJIČIĆ: Pomoć gradskog arhitekte je izuzetno dobrodošla i već se vidi napredak. Radi se na koncipiranju smjernica za izradu novog urbanističkog plana, a biće rađen i niz regulacionih planova za uže gradsko jezgro, koji će značiti kompletnu promjenu izgleda urbanog dijela grada, te donesene odluke koje se tiču zimskih i ljetnjih bašta. Mnogo toga treba da uradimo kako bismo privukli što više investicija, tako da razmišljamo o gradskom menadžeru. On bi bio koordinator između gradskih odjeljenja i institucija koji se bave ekonomskim i razvojnim projektima u gradu. Koncept gradskog menadžera u Banjaluci bi se razlikovao u odnosu na druge gradove. On ne bi bio rukovodilac Gradske uprave i administracije i bio bi isključivo zadužen za ekonomska pitanja. Potrudićemo se da angažujemo nekoga za taj posao možda i ove godine.
* GLAS: Rekli ste jednom prilikom da razmatrate i ideju da u pojedinim područjima u užem jezgru grada budu postavljena ograničenja ili čak zabranjene nove gradnje dok ne budu donesena trajna urbanistička rješenja. Da li će to biti uvedeno i gdje?
RADOJIČIĆ: Vrlo je moguće da će na idućem zasjedanju Skupštine grada biti predložena takva odluka. Ona neće biti radikalna. Razmišljamo da u užem gradskom jezgru zabranimo na nekoliko mjeseci novu gradnju i izdavanje novih dozvola. Taj dokument je još u fazi nacrta, razmatramo koje lokacije će biti obuhvaćene i na koji period. U svakom slučaju, on ne bi bio duži od šest mjeseci. Cilj je da spriječimo da novi koncept razvoja grada iz bilo kojeg razloga bude upropašten. Ne želimo doći u situaciju da na primjer neko izgradi zgradu na mjestu gdje bi trebalo da bude spomenik i na taj način upropasti prostor.
* GLAS: Kako gledate na tvrdnje da je Banjaluka izgubila imidž grada aleja i zelenila. Da li će i novo ruho Parkića biti uglavnom betonsko ili će preovladavati zelenilo?
RADOJIČIĆ: Parkić je mala zona, urađene su podzemne instalacije i nakon toga ide postavljanje ploča za pješčaku zonu, klupa i novog drvoreda. Tu je bilo dosta loših i oboljelih stabala i sve je bilo prilično neuredno, a sada će biti posađeno mnogo novog drveća. Prošlog vikenda su dopunjeni glavni gradski drvoredi tamo gdje su stabla polomljena ili su se osušila. Primijećeno je da stabla kestena obolijevaju, a list kestena je jedan od zaštitnih simbola grada i traže se nove vrste koje bi bile otpornije. U narednih 30 dana biće posađena dva nova drvoreda na zapadnom i istočnom tranzitu i dodatna stabla i zelenilo na novim dječjim igralištima.
* GLAS: Kakvo je stanje u gradskoj kasi i čemu će biti posvećena posebna pažnja prilikom pripreme nacrta budžeta za 2018. godinu?
RADOJIČIĆ: Ovu godinu ćemo završiti sa urednim javnim finansijama. Grad nema kašnjenja u isplati obaveza i prema dobavljačima. U prošloj godini imali smo blagi suficit i vjerujem da ćemo i ovu završiti domaćinski i ostvariti ono što je bio budžetski plan. Trudimo se da obezbijedimo mnogo eksternih sredstava za kapitalna ulaganja i ove godine smo uspjeli da obezbijedimo dva miliona KM za te namjene. Za uređenje Poslovne zone Ramići otišlo je 500.000, a izmeću 500.000 i milion KM biće vrijedna donacija društveno odgovornih kompanija za izgradnju igrališta. UNDP sufinansira uređenje potoka Jularac i Podstranac i radove na projektima u šest mjesnih zajednica. Do kraja godine nas očekuje rebalans budžeta kako bismo mogli da uvrstimo određene alokacije, prije svega, 15 miliona KM kredita za investiciju u novu toplanu. Nacrt budžeta za 2018. godinu biće na sjednici Skupštine grada 20. novembra. Procjena je da će prihodi biti oko 120 miliona KM, a teško je reći koliko će biti konačan iznos budžeta, jer još nije jasno koliki će biti primici na osnovu kredita. Zavisimo mnogo i od dugova stare “Toplane” kroz garancije koje smo dali tom preduzeću i već sada u 2018. godini moramo imati rezervisana četiri miliona KM, koje ćemo iskoristiti za vraćanje njihovih dugova. Najviše novca će otići za investicije u komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu i djelimično društvene djelatnosti. U toku ove sedmice trebalo bi da imamo jasniju sliku kako bi sve to trebalo da izgleda.
Poslovna zona
* GLAS: Kada će u potpunosti profunkcionisati Poslovna zona Ramići?
RADOJIČIĆ: U prethodnom mandatu je prodato 11 parcela i prije dva mjeseca smo prodali još tri za izgradnju pogona. Firma “Tri best” je ovih dana pustila svoj pogon u rad, a nekoliko drugih firmi je u različitim fazama gradnje. U naredne dvije godine većina ove zone bi trebalo da bude popunjena i time će biti obezbijeđena nova radna mjesta. Ostaje problem velike hale za koju do sada nije bilo zainteresovanih kupaca. Radi se o namjenskoj hali, koja odgovara elektromašinskoj industriji i tražimo partnera za taj objekat.
Prestonica kulture
* GLAS: Šta je do sada urađeno u vezi sa kandidaturom Banjaluke za evropsku prestonicu kulture?
RADOJIČIĆ: Uskoro će biti gotova analiza kompletne kulturne scene Banjaluke, koja podrazumijeva kapacitete, institucije, infrastrukturu i publiku i iz toga očekujem da ću do kraja januara dobiti prijedlog strategije razvoja kulture grada. Taj dokument je preduslov za aplikaciju koju moramo podnijeti do oktobra iduće godine. Očekujem da ćemo u tome imati i podršku republičkih institucija, jer kada bismo uspjeli u tome, to bi bila dobit za cijelu RS i BiH. Iduće sedmice će biti prva javna promocija ideje Banjaluka za evropsku prestonicu kulture.
Nova godina
* GLAS: Šta Banjalučane i turiste očekuje za vrijeme novogodišnjih praznika?
RADOJIČIĆ: Program proslave će trajati 45 dana – od 1. decembra do 15. januara. Prvih dana decembra počinje “Zimzograd”, a pripremljen je i program obilježavanja nikoljdanskih praznika. U novogodišnjim danima planirana su tri dana koncerata. Ako ne bude promjena, 30. decembra nastupiće Sergej Ćetković i Ivana Peters iz bivšeg “Negativa”, 31. decembra Lukijan Ivanović, “Leksington bend” i Nikola Rokvić i 1. januara Dženan Lončarević i Toni Cetinski. Povodom proslave Dana Republike biće organizovan gastro festival.
(Glas)
