Radili dok nisu sagorjeli: Sve veći broj radnika na bolovanju, kreću rigorozne kontrole

Svakog mjeseca u prošloj godini na bolovanju dužem od 30 dana u prosjeku je bilo 4.400 radnika u Srpskoj, što je za oko 70 više nego godinu ranije, a to je uticalo i na rast troškova Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Na teret Fonda zdravstvenog osiguranja padaju troškovi bolovanja dužih od mjesec, a prošle godine su iznosili 12,2 miliona maraka, što je za oko 800.000 više nego u 2016. godini.

“Kontrole i upravljanje troškovima su nam prioritet u ovoj godini, a s obzirom na porast broja radnika na bolovanju, pojačaćemo kontrole u tom segmentu”, rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Najčešći uzroci bolovanja u prošloj godini bili su povrede i trovanja, a slijede bolesti koštano-mišićnog sistema i tumori. Odsustvo s posla zbog trudnoće nalazi se tek na četvrtom mjestu, a među prvih pet razloga su i bolesti sistema krvotoka. Navedene grupe oboljenja čine oko 72 odsto uzroka bolovanja.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je evidentno da se iz godine u godinu povećava broj radnika na bolovanju. Skeptičan je u vezi sa mogućnostima da u toj oblasti bude zaveden red.

“Teško je uspostaviti red, jer znate onu narodnu “vrana vrani oči ne vadi”. Pravo rješenje bi bilo da bolovanja duža od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja refundira poslodavcima u bruto iznosu, pa bi više razmišljali o tome da li da daju bolovanje i gdje treba i gdje ne treba. Nije normalno da neko bude na bolovanju pet godina, a imamo i takvih. Ako neko za godinu nije ozdravio, treba ga ili penzionisati ili neka se vraća na posao”, rekao je Škrebić.

Poslodavci koji traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike, dodaje Škrebić, jesu rijetkost, iako sumnjaju u zloupotrebe.

“Zbog neuređenog sistema od kontrole nema vajde. Jedan od primjera je slučaj iz ugledne firme iz Kotor Varoša. Uprava je zatražila provjeru bolovanja za jednog radnika, a komisija ga je zatekla na livadi kako kosi travu. Bez obzira na to, firma je na sudu izgubila spor jer je ljekar radniku napisao da ima psihičkih problema i da mu je kosidba radna terapija”, rekao je Škrebić i dodao da zbog onih koji zloupotrebljavaju bolovanja ispaštaju vrijedni radnici koji pošteno zarade svaku marku.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić kaže da je populacija u Srpskoj sve starija i da zbog toga ne čudi rast broja bolovanja.

“U velikom procentu radne populacije je prisutan sindrom sagorjelosti. U svim strukama je mnogo zaposlenih koji iz straha za radno mjesto i bolesni dolaze na posao. Uslovi rada su sve teži, mladi napuštaju zemlju, a ostaje pretežno starije stanovništvo na koje pada teret. Stoga ne čudi što je sve više radnika na bolovanju”, rekao je Femić.

Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković smatra da je vrlo teško utvrditi koliko je radnika odsutno s posla zbog stvarne nesposobnosti za rad, a koliko je onih koji lažiraju bolovanja.

“Gledajući ovu statistiku reklo bi se da su ljudi iz godine u godinu bolesniji. Međutim, ima tu svašta. Moguće je da ljudi uzimaju bolovanje u situacijama kada im je plata takva kakva jeste, pa radeći neki drugi posao nadomješćuju malu zaradu. Mislim da je ipak mnogo veći procenat onih koji su zaista bolesni i zbog toga odsustvuju s posla”, rekao je Duduković.

Poslodavci već duže vrijeme insistiraju da im Fond zdravstvenog osiguranja refundira plate za radnike na bolovanju u bruto umjesto u neto iznosu. Pored toga, ističu da na njihovu likvidnost negativno utiče i neredovno refundiranje, dok u Fondu zdravstvenog osiguranja RS navode da tih dugova prema poslodavcima ne bi ni bilo kada bi redovno uplaćivali doprinose za koje je dug višestruko veći nego za bolovanja.

Provjera bolovanja

U Fondu Zdravstvenog osiguranja RS ističu da su na nedavno održanom sastanku podsjetili poslodavce da imaju mogućnost da traže kontrolu opravdanosti bolovanja svojih radnika.

“Poslodavci mogu podnijeti zahtjev Fondu zdravstvenog osiguranja za provjeru bolovanja ako imaju bilo kakvu sumnju”, rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Glas Srpske