I na početku ove školske godine se pokazuje da su zanimanja poput zidara, CNC operatera, obrađivača metala i građevinaca u RS sve traženija kod poslodavaca, koji u srednjim školama sve više nude učenicima obavljanje prakse, a nakon završenog školovanja đaci uglavnom dobijaju i zaposlenje.
Dijana Šobot, direktorka Mašinske škole u Prijedoru, kaže da imaju odličnu saradnju s preduzećima za obavljanje stručne prakse te da je sve više uključena i novčana nadoknada za odrađivanje prakse u pojedinim preduzećima.
– Veliki je interes preduzeća da primaju naše učenike. U odnosu na prošlu godinu određena preduzeća traže duplo više radnika za realizaciju praktične nastave, – kaže Šobotova za "Nezavisne" i dodaje da su ove godine prvi put upisali zanimanje obrađivač metala rezanjem, za šta je vladalo veliko interesovanje učenika, jer bi ove godine u decembru trebalo da budu otvoreni pogoni preduzeća "Kolektor".
Šobotova kaže da je interesovanje poslodavaca veliko i za ostala zanimanja, poput tehničara za obradu drveta, gdje je nakon obavljene prakse u preduzećima većina učenika dobila i zaposlenje.
– Kod zanata značajnom broju učenika se ponudi radno mjesto. Jedno prijedorsko preduzeće ponudilo je posao svim učenicima koji su prošle godine završili za varioca. Međutim, i dalje su problem niske plate, zbog čega se jedan dio učenika ne odaziva na poziv poslodavaca, – kaže Šobotova.
Prema njenim riječima, prethodnih godina škole su imale problem da smjeste učenike na praksu, a sada je postalo obrnuto i zainteresovanost poslodavaca je sve veća.
Ljuban Bajić, direktor banjalučke Građevinske škole, kaže da se građevinske firme sve više interesuju za praksu učenika iz ove škole.
– Dosad smo mi molili njih, a sada oni dolaze kod nas. Saradnja je poboljšana u odnosu na prethodni period te učenici deficitarnih zanimanja, poput armirača i zidara, imaju i određeni vid stipendije, odnosno novčane nadoknade u zavisnosti od poslodavca. Učenicima deficitarnih struka poslodavci nude beneficije tokom školovanja, a većina njih poslije ima i zagarantovan posao, – kaže Bajić.
Dodaje da je na tržištu rada deficitarna sva građevinska struka. Bajić je istakao da će se ovaj trend sigurno nastaviti, jer je saradnja između škola i poslodavaca neophodna i neminovna.
Danijela Kostić, direktorka Srednjoškolskog centra "Nikola Tesla" u Kotor Varošu, kaže da 90 odsto poslodavaca u ovoj opštini sarađuje s njima, te da 90 odsto učenika uglavnom ostaje zaposleno kod poslodavaca.
– Prije tri godine imali smo potpisan ugovor samo s jednom fabrikom, a sad imamo potpisan sa šest fabrika. Najveća potražnja u našoj školi je za CNC operaterima, – rekla je Kostićeva za "Nezavisne", i dodala da se izvodi vrlo kvalitetna praktična nastava.
Enes Pehlić, direktor prijedorskog preduzeća "Cromex", kaže da su ove godine kao i prošle primili šest učenika, koje specijalizuju za metalnu branšu, u saradnji s Mašinskom školom.
– Najpotrebniji su nam CNC operateri, a nakon završene škole nudimo i zaposlenje učenicima. Učenici uglavnom ostaju da rade, a pojedini napuštaju i odoše vani, na šta mi i ne možemo uticati, -rekao je Pehlić.
On je dodao da postoji problem s radnom snagom u čitavoj državi te da oni nastoje na ovaj način to što više ublažiti.
– Mi ulažemo u učenike i imamo efekta, u njih se isplati ulagati da bismo na kraju dobili odgovarajućeg kvalitetnog radnika. Na tržištu rada se ne može naći ovaj profil zanimanja, zato se on mora dobro obučiti i potrebno je ulaganje, što je put ka kvalitetnom radniku, – kaže Pehlić i dodaje da oni džeparcom nagrade pojedine učenike, kako bi djecu animirali na neki način da se bave ovim zanimanjem.
