Čak 252 miliona kubnih metara pitke vode izgubili smo u proteklih šest godina, a samo prošle godine svi javni vodovodi u Srpskoj uskraćeni su za najmanje 35 miliona maraka prihoda zbog gubitaka na mreži.

Podaci koje objavljuje Zavod za statistiku Republike Srpske o stanju javne vodovodne mreže više su nego sumorni: prosječno 44 odsto na godišnjem nivou su gubici u odnosu na ukupno zahvaćenu vodu, a godinama su ti gubici veći nego što se, recimo, isporuči vode domaćinstvima, piše Srpskainfo.

Tako su prošle godine javni vodovodi ukupno zahvatili oko 99,3 miliona kubnih metara vode, a korisnicima je isporučeno oko 56,5 miliona kubika. Domaćinstvima, koji su najveći potrošači, isporučeno je oko 40,7 miliona kubika, a ukupni gubici u vodovodnoj mreži su oko 43,7 miliona kubika ili 44 odsto od ukupno zahvaćene vode.

U javnom preduzeću “Vodovod” Banjaluka kažu da su prošle godine gubici na njihovoj mreži iznosili 36,8 odsto.

– Gubici vode jedan su od najvećih problema s kojima se sreću vodovodna preduzeća u regionu. Кada se govori o gubicima vode treba imati u vidu da velika razlika postoji u vodovodima koji imaju kontinuirano vodosnabdijevanje i vodovodima s redukcijom u isporuci vode. Naš sistem ima kontinuirano vodosnabdijevanje, što znači da svim potrošačima isporučujemo potrebne količine higijenski ispravne vode – obrazlažu u banjalučkom “Vodovodu”.

Primjera radi, kako uvjeravaju, gubici u okruženju po gradovima u prethodnom periodu iznosili su: Novi Sad – 26 odsto, Bijeljina – 51 odsto, Sarajevo – 67 odsto, Ljubljana – 31 odsto, Zagreb – 41,5 odsto.

Procenat gubitaka vode, kako kažu u “Vodovodu”, posljedica su starosti mreže, trusnosti područja, netačnosti mjerenja, nelegalne potrošnje vode i slično. Tvrde da ulažu značajne napore u smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdijevanja za čiju realizaciju je sačinjen poseban Program rada koji sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere.

Prema svjetskim mjerilima, vijek trajanja infrastukture vodovoda je 50 godina, što znači da je godišnje potrebno zamijeniti dva odsto cjevovoda.

– Za srednjoročne i dugoročne mjere potrebno je obezbijediti dodatna finansijska sredstva, pošto se trenutno u “Vodovodu” iz postojeće cijene vode finansira samo tekuće održavanje – dodaju u ovom javnom preduzeću.

Čedomir Crnogorac, profesor na Prirodno-matematičkom fakulteta Banjaluka, smatra da su gubici na javnoj vodovodnoj mreži veći od prikazanog. Kaže da je tačno da je vodovodna mreža zastarjela i puna rupa. Napominje da su vodovodne cijevi istovremeno i kanalizacione zbog čega često voda bude neispravna za piće, pa raste prodaja flaširane vode.

– Ako su nelegalni priključci jedan od razloga gubitaka vode, pitam šta rade inspekcije. Kako neko može da troši vodu, a da je ne plaća – upozorava Crnogorac.

Smatra da se područje javnih vodovoda i potrošnje vode tek treba da urediti, a prije svega da svaki potrošač ima svoj vodomjer kako ne bi, recimo, cijela zgrada plaćala nečiji javašluk poput pranja automobila i tepiha.

– Konačno moramo da shvatimo da je voda pravo čovjeka, a pravo na vodu se nikome ne može uskratiti. Ako toga nema, onda se postavlja pitanje da li mi to vodu smatramo kao ekonomski artikl na kojem treba zarađivati – ističe Crnogorac.