Skoro 80 odsto hrane koju pojedemo dolazi iz uvoza

Od ukupne količine hrane koju građani BiH godišnje pojedu, tek petina otpada na domaće proizvode, dok se ostatak odnosi na prehrambene namirnice iz uvoza.

Više poražava činjenica da je, za nešto više od pola decenije, u BiH potrošnja hrane iz uvoza sa 65 porasla na 78 odsto, što je dokaz da se u sve većoj mjeri okrećemo stranim robama, uglavnom onima iz Evrope.

To potvrđuje i zvanična statistika, koja kaže da je lani, u poređenju sa 2012. godinom, vrijednost uvezenog mesa sa 131,1 milion skočila na čak 285,7 miliona KM. U ovom periodu količina uvezenog mesa je sa 33,9 miliona otišla na 60,8 miliona kilograma ili za skoro 80 odsto.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju i da je u 2012. uvezeno 69,9 miliona kilograma povrća, a lani 95 miliona kilograma, dok je uvoz voća sa 138,3 miliona povećan na 181,3 miliona kilograma.

Vrijednost uvezenih proizvoda od žitarica i brašna je utrostručena, a uvoz proizvoda na bazi voća i povrća porastao za skoro 50 odsto.

Analiza STK pokazuje da je u prvom kvartalu ove godine BiH izvezla proizvoda  agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 189,4 miliona, a uvezla 724,1 milion KM.

– To pokazuje da je 78 posto hrane u BiH koju konzumiramo uvezena, te da u ukupnom obimu razmjene ovaj sektor privrede učestvuje samo 12 odsto – naglašavaju u ovoj komori.

Niski podsticaji

Nemanja Vasić, predsjednik STK, ističe da je jedan od razlog ovakve situacije to što, u poređenju sa zemaljama iz regiona sa kojima ima režim slobodne trgovine, BiH nije konkurentna u pogledu reklamiranja proizvoda, izgleda i privlačnosti njihovih pakovanja i slično.

– Međutim, daleko veći problem je to što građani i dalje nemaju razvijenu svijest o značaju kupovine domaćih roba. Nikako da shvatimo da bismo, na taj način, pospješili domaću ekonomiju, zdravstvo, školstvo, zapošljavanje – naglašava Vasić.

Na drugom mjestu su, dodaje, niži podsticaji nego u zemljama regiona, zbog čega su uvozni proizvodi jeftiniji, samim tim i primamljiviji našim kupcima.

– Takođe, trgovački lanci zemalja u okruženju u BiH forsiraju svoje proizvode. Vlada RS je donijela odluku da najmanje 50 odsto proizvoda u njihovim marketima mora biti domaćeg porijekla, ali se toga niko ne pridržava. Kad se sve sabere, ne čudi ogroman uvoz u sektoru prehrambene industrije – kaže Vasić.

Opustjela sela

On tvrdi da bi BiH, zasigurno, mogla da proizvede dovoljno hrane za potrebe njenog stanovništva.

– Međutim, bez rješavanja pomenuta dva problema konkurencija će i dalje gasiti naše firme i ugrožavati prehrambeni sektor. Bićemo zemlja koja će uvoziti sve više hrane, ali ne znam do kada takvo stanje može trajati. Zbog smanjenja proizvodnje ljudi će sve više odlaziti, pa ćemo biti sve ugroženiji, kako ekonomski, tako i demografski – upozorava Vasić.

Poljoprivrednici takođe smatraju da nas u budućnosti čeka još gori scenario, s obzirom na činjenicu da sela ostaju pusta.

– U selima se sve manje sije luk, krompir, kupus. U štalama je sve manje teladi, krava, svinja. Farmeri dižu ruke od zemlje jer se, zbog prekomjernog uvoza i nerentabilnosti, bavljenje poljoprivredom sve manje isplati – kaže predsjednik Udruženja stočara RS Vladimir Usorac.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ranije su saopštili da ova država godišnje uveze poljoprivrednih proizvoda i svega onoga što jeste hrana za skoro tri milijarde, a da izveze jednu milijardu maraka.

Naglasili su da se skoro 90 odsto domaće proizvodnje potroši u BiH, te da se i to treba uzeti u obzir kada se pravi ukupni bilans potrošnje u BiH hrane i poljoprivrednih proizvoda, uz objašnjenje da su skoro tri četvrtine farmi u BiH male farme koje proizvode za sebe, te da samo jedan mali dio daju za tržište.

Oranice zarasle u korov

Dok svake godine uvezemo količine povrća, voća i žitarica čija se vrijednost mjeri stotinama miliona KM, u BiH je u korov zaraslo više od milion hektara poljoprivrednog zemljišta.

Posebno zabrinjava činjenica da je svake godine sve manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je, naprimjer, za nešto više od deceniju samo u Republici Srpskoj iščezlo oko 22.000 hektara njiva i bašta.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS više puta su naglasili da farmeri od poljoprivrede ruke dižu prvenstveno radi visoke cijene obrade zemlje, te nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodaju ono što su uzgojili.

– Podatak do kojeg smo došli da je u BiH čak milion hektara zemljišta neobrađeno, dovoljno govori o tome kojim putem ide naša poljoprivreda. Proporcionalno smanjenju oraničnih površina smanjuje se i broj ratara, koji mahom napuštaju sela – poručuju poljoprivrednici i upozoravaju da ovakva praksa ide u korist uvoza koji je, ionako, uzeo danak domaćoj ekonomiji, piše Srpskainfo.

Tagovi: