Podatak da je u prošloj godini u BiH ušlo oko 24.000 migranata, od kojih njih čak 98 odsto ilegalno, pokazuje da nam je granica šuplja kao švajcarski sir.

Procjene su ovo stručnjaka za bezbjednost, koji upozoravaju da je upitno koliko smo uopšte sposobni da obezbijedimo granicu BiH sa susjednim državama i da li smo uopšte svjesni ko sve ulazi u zemlju i šta u nju može unijeti.

Naši sagovornici upozoravaju da situacija uopšte nije pod kontrolom, kako nas pokušavaju uvjeriti pojedine bezbjedonosne strukture na nivou BiH, jer ne samo što ne znamo ko nam sve ulazi u zemlju, već trenutno nemamo mehanizama ni da to zaustavimo.

– Čak 65 odsto migranata iz prvog pokušaja uđe u BiH, što dovoljno govori o zaštiti državne granice – kaže za Srpskainfo univerzitetski profesor Uroš Pena.

On ističe da migranti u BiH ne ulaze iz Hrvatske, koja je članica EU, već iz Srbije i Crne Gore, državama sa kojima imamo dugu granicu. Pena upozorava da je granica sa ove dvije države porozna i slabo obezbijeđena, i pored fizičkih prepreka koje je Granična policija BiH postavljala na pojedinim prolazima, te da smo zbog toga laka meta za ulazak bezbjedonosno opasnih osoba.

Hrvatska hermetički zatvorena

Dodaje da je GP BiH bolje obezbijedila granicu prema Hrvatskoj, pa migranti ne mogu izaći iz zemlje, nego što su obezbijedili granicu sa Srbijom i Crnom Gorom odakle migranti dolaze.

Tačno je, kako kaže Pena, da veliki dio migranata bježi iz svojih zemalja zbog rata, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da među njima postoje i osobe koje su na razne načine pristupile Islamskoj državi i učestvovale u borbama.

– Riječ je o licima sa različitim ideologijama, radikalizovanim, koja su se obučila za pojedine vrste i načine ratovanja, proizvodnju i podmetanje eksplozivnih naprava i slično. To nikako ne smijemo da zanemarimo. Ono što je posebno interesantno jeste što u agencijama na nivou BiH kažu da sve drže pod kontrolom. To nije tačno, na šta ukazuje mnogo činjenica, a nije ni pošteno prema prema građanima BiH, koji se svakodnevno susreću sa ovim problemom – dodaje Pena.

Kretanje bez nadzora

On podsjeća da su brojni migranti uhapšeni tek u Sarajevu, Gradiški, Prijedoru, Jajcu i drugim delovima BiH, duboko u unutrašnjosti zemlje, što pokazuje da se te osobe nakon što ilegalno uđu u ovu državu, kreću bez ikakvog nadzora.

– Zamislite koliki dio teritorije pređu a da ih niko ne zaustavi. I mi onda pričamo o bezbjednosti – ističe Pena.

S druge strane, kako navodi on, migranti dolaze bez identifikacionih dokumenata i niko nema pojma niti ko su, niti odakle dolaze.

– Kako ćete provjeriti o kakvom se licu radi, kakva mu je kriminalna ili ratna prošlost, kad mu ne znate ni identifikacione podatke. Na kraju, sve i da znate identifikacione podatke, po bazama koje su dostupne agencijama u BiH, a to su baze Interpola, može se provjeriti vrlo malo podataka – navodi Pena.

Propusti

Ističe da je za uspješno okončanje procedure utvrđivanja identiteta lica afroazijskog porijekla potrebno 6 do 10 mjeseci ili nikada.

– A naše policijske agencije “provjere” identitet za dan. To je zaista neprofesionalno i neodgovorno – kaže Pena.

On podsjeća na događaj od prije par mjeseci kada su Služba za poslove sa strancima BiH i Ministarstvo bezbjednosti BiH  izdvojili 6 osoba za koje se sumnjalo da bi mogli predstavljati prijetnju bezbjednosti BiH. Oni su potom stavljeni pod nadzor u imigracioni centar u Lukavicu, odakle je svih 6 osoba pobjeglo.

– Četiri lica su lišili slobode, a za ona dva kažu: “Nisu opasni po bezbjednost BiH”. To je jako smiješno i neozbiljno. Problem je što nemamo dobru procjenu o dolascima migranata, niti imamo analizu stanja na terenu, rute kojima se ta lica kreću, nemamo fizičke zapreke, kao ni dobro organizovano obezbjeđenje granice. Ne postoji forenzička analiza mobilnih telefona ili se ne koristi u odgovarajuće svrhe, nema mogućnosti za automatsku komparaciju fotografija nezakonitih migranata, nedovoljno, neadekvatno procesuiranje migranata za počinjena krivična djela ili pak krijumčara, što značajno usložnjava navedenu problematiku. Pored toga, i unutra smo nesinhronizovani i neodgovorni – upozorava Pena.

Saradnja

On dodaje da u BiH trenutno nemamo ni mehanizama da držimo migrante pod kontrolom. Pena je upitao da li se u Hrvatskoj dešava da migranta neko zaustavi, legitimiše, pa pusti da slobodno šeta državom, kao što je slučaj u BiH.

– To se u Hrvatskoj ne dešava. Mi svratimo migrante u imigracioni centar, a ujutro ih tu nema više od 50 odsto. Onda pričamo kako je nešto pod kontrolom – kaže Pena.

Upozorava da je opasnost vrlo izvjesna i da ne treba olako shvatati ovaj problem.

Pena smatra da bezbjedonosne agencije na državnom nivou bespotrebno rasipaju i sredstva i kadrove koje sigurno mogu upotrijebiti u obezbjeđenju granice. Naravno, kako kaže Pena, to nije dovoljno da se granica potpuno obezbijedi, već je neophodna saradnja sa entitetskim i kantonalnim policijama, ali i međunarodna saradnja. Pored gore navedenog, a u cilju adekvatnije zaštite granice neophono je sačiniti sveobuhvatnu analizu obima pojave, bezbjednosnim rizicima, pojačati mjere odvraćanja i mjere prisilnog povratka, kao i u okviru postojećih kapaciteta uspostaviti sistem za rano upozoravanje u kontekstu nezakonitih migracija.

Nedostatak političke volje

I vojno-politički analitičar Hamza Višća upozorava da bi u narednom periodu, ukoliko se ne interveniše na adekvatan način, bezbjednost u BiH mogla biti ugroženija nego što je to danas.

– Ili će do izražaja kasnije doći neke druge slabosti, koje sada ne vidimo – smatra Višća.

On ističe da je jedan od uzroka poroznosti granica u BiH nedostatak političke volje da granična policija bude popunjena i opremljena u skladu s potrebama. On podsjeća da je riječ o policijskom servisu koji je oformljen prije 15 godina u skladu sa zahtjevima EU, a kojem danas nedostaje bar 500 ljudi i adekvatna tehnička podrška. Višća navodi da policije u okruženju nastoje ispratiti migrante sa svojih teritorija bez evidencije kako ih BiH ne bi mogla vratiti nazad u njihovu zemlju u skladu s međunarodnim propisima. Rješenje je, kako ističe on, u jačanju GP BiH, njenih ljudskih i tehničkih potencijala, ali i u saradnji policija kako unutar zemlje, tako i sa onima u regionu.

Novi talas migranata

Ombudsmen za ljudska prava u BiH Ljubinko Mitrović nedavno je pred parlamentom Srpske kazao da se u ovoj godini očekuje ulazak u BiH više od 60.000 migranata, dok ih je u prošloj godini bilo ukupno 24.000. U više od 98 odsto slučajeva, kako je naveo, migranti su bili bez ikakvih identifikacionih dokumenata, a ulazili su na mjestima koja nisu predviđena za prelazak granice.

– Zato je potrebno što prije formirati vlast na nivou BiH kako bi se sa ovim gorućim problemom mogli suočiti kvalitetno – upozorio je Mitrović.