Koncert Gudačkog orkestra u Banskom dvoru: Melodije proljeća stižu u Banjaluku

Proljećni koncert Gudačkog orkestra Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci biće održan u Banskom dvoru sutra u 20 časova.
Orkestrom će dirigovati Branka Radošević Mitrović, a solisti će biti kontrabasista Marko Kovačić, violinistkinje Milana Smiljanić i Lidija Bojinović, violistkinja Srna Majar, violončelista Ozren Četković, sopran Dunja Simić, flautistkinja Deana Simić i pijanista Slaviša Đurić.
Na programu će se ovaj put naći djela G. Botesinija, G. Lekeu, J. Suka, F. Šuberta, Dž. Geršvina i meksička narodna „La kukarača“.
– Veliko zadovoljstvo je sarađivati i sa profesorkom Dunjom Simić. Iako imam 20 godina staža, sa tako iskusnim izvođačima, kao što je ona, uvijek naučim nešto novo. Nadam se da će ova saradnja da se nastavi i ubuduće, iako mi sarađujemo i kao kolege, kroz predmet Operski studio. Uvijek je veliko zadovoljstvo raditi i sa mojim studentima. Solisti su ili moji sadašnji ili bivši studenti, ali prvenstveno su dugogodišnji saradnici – Milana Smiljanić i Ozren Četković pogotovo. Oni su sa mnom od mojih dirigentskih početaka, kroz nižu, srednju muzičku školu, a sada, evo, i kroz Akademiju. Oboje su diplomirali i imaju i svoje klase – priča Radošević Mitrović.
Program je, prema njenim riječima, sastavljen iz dva dijela. Prvi obuhvata kompozicije iz perioda romantizma.
– Drugim dijelom želimo da razbijemo stereotip u razmišljanju publike da mi klasičari nismo duhoviti. Upravo zato odabrali smo djelo Geršvina i za kraj meksičku narodnu „La kukaraču“. Nadam se da će posjetioci zapjevati zajedno sa nama – poručuje Radošević Mitrović.
Kako se za koncerte orkestra kojim ona diriguje uvijek traži mjesto više, trudi se da program uvijek bude raznovrstan.
– Sve što se moglo uraditi, uradilo se na probama i stvarno se trudim da trenutak pred izlazak na binu bude opuštajući za sve nas. Za sada se to pokazalo kao pun pogodak, jer izvođači daju svoj maksimum na sceni. Oni žele da se pokažu u što boljem svjetlu, ali se i osjećaju pozitivno. Svemu tome doprinosi i brojna publika. To su u glavnom ljudi koji dolaze da nas podrže, koji već dugo prate naš rad i razvoj, i ta pozitivna energija se uvijek oseti. Za mene je velika radost dirigovati i za malu i za veliku publiku. Uvijek postoji razmjena energije i želja da se predstavi nešto drugačije i da edukujemo publiku. Nekada imamo savremenu, nekada romantičnu muziku, nekada se držimo klasičara, ponekad imamo muzičko – scenska djela. U svakom slučaju, trudimo se da budemo inovativni i drugačiji – ističe Radošević Mitrović.
Na pitanje da li je teže pripremiti muzičko – scensko djelo ili neku drugu kompoziciju, kaže da je sve specifično na svoj način.
– Važni su pristup, rad i cilj koji želimo da postignemo u našem radu. Sve je izazov, ako hoćemo da uradimo kako treba, ali najvažnije je da studenti stasavaju, razvijaju se i stiču nova saznanja, da bi, kada završe AU UNIBL, bili sposobni da sviraju različite stilove u različitim vrstama ansambala. To je naš cilj i vodilja pri odabiru programa – rekla je Radošević Mitrović.
Mnogo je mladih muzičara koji sviraju u orkestrima u Sarajevu, Crnoj Gori i inostranstvu, a pored toga idu i na takmičenja i osvajaju nagrade.
– Muzičari su uvijek bili nomadi. To nije ništa neobično. Nažalost, za Banjaluku je velika tragedija zato što dozvoljava da tako dobri i kavalitetni umjetnici odlaze, umijesto da sviraju u našoj filharmoniji koja bi bila profesionalna, a ne udruženje građana. S druge strane, u svijetu je to normalno. Na primjer, na audiciju za prvu flautu Njuorške filharmonije prijavi se po 300 muzičara iz cijelog svijeta. To su poslovi koji nisu vezani za državu u kojoj si rođen. Ideš tamo gdje ti je bolje, gdje možeš da položiš audiciju. Za muzičara je bolje da je u većim centrima i tamo gdje će biti više poštovan nego kod nas – navela je Radošević Mitrović.
Savjet za buduće dirigente
– Za dirigovanje je potrebna velika ljubav, mnogo odricanja i rada da biste uopšte došli u fazu da sebe možete nazvati dirigentom. Nažalost, danas svako sebe naziva dirigentom, čak i ljudi koji se time bave iz hobija, pa je ova profesija većem dijelu javnosti postala potpuno nejasna. Mladi, budući dirigenti ne trebaju da odustaju i potrebno je da rade sa nekim ansamblom. Dirigent sam sebi pravi posao. On ne može da čeka da ga neko drugi pozove. Mi smo kao reditelji. Moramo da napravimo projekat, osmislimo, realizujemo, nađemo novac, da budemo inovativni i kreativni. Cijeli život moramo da radimo na sebi – poručuje Radošević Mitrović.
Srpskainfo

Tagovi: