Poskupljenje cigareta u BiH moglo bi biti zaustavljeno na tri godine  / 2018-04-22 23:59:00             Za muškarca nikada ne radite ove stvari - čak i kada ste ludo zaljubljene  / 2018-04-22 23:00:00             Raj na obali Jadranskog mora koji turisti još nisu otkrili  / 2018-04-22 22:30:00             Objavljeni novi snimci, četiri osobe sačekale Davida na Trgu Krajine VIDEO  / 2018-04-22 21:42:04             Kako je jedno malo srpsko selo rizikovalo sve da spasi život jevrejskog dječaka  / 2018-04-22 21:28:00             Nevjerovatna ljubav: Zaljubila se u beskućnika, s kojim je danas u braku  / 2018-04-22 21:00:00             Pravda za Davida: Sutra okupljanje u 15 časova kod Okružnog tužilaštva  / 2018-04-22 20:30:55             Nagle promjene vremena ne ugrožavaju samo srčane bolesnike  / 2018-04-22 20:30:00             Bivši Zvezdin špic Misdongard Betoligar sada zove Đorđe?  / 2018-04-22 20:00:00             Beograđanka u timu koji će svijetu da donese bespilotni taksi-dron  / 2018-04-22 19:00:00             Koncert Gudačkog orkestra u Banskom dvoru: Melodije proljeća stižu u Banjaluku  / 2018-04-22 18:30:00             Banjaluka dobila solarno drvo  / 2018-04-22 18:00:25             Najskuplja ulaznica za košarkaški meč košta 360. 000 evra  / 2018-04-22 18:00:00             Meso i mlijeko donose 827 miliona KM  / 2018-04-22 17:36:00             Koalicija za zaštitu rijeka: Hidroelektrane će uništiti naše vode  / 2018-04-22 17:04:52             UKC RS: Porođaj uživo i uz carski rez  / 2018-04-22 17:00:00             U Crnoj Gori 64 milionera  / 2018-04-22 16:30:00             Dodik: Opozicija koristi tužne događaje za napade na Srpsku i njenu policiju  / 2018-04-22 16:07:14             Bez odgovarajućih programa problem odlazaka mladih biće sve veći  / 2018-04-22 16:00:12             Građani BiH za 10 automobila ove godine platili tri miliona KM  / 2018-04-22 16:00:00             Spa raj za pivopije: U svakoj sobi točilica, a u kupatilima frižider  / 2018-04-22 15:30:00             Sutra temperatura i do 29 stepeni   / 2018-04-22 15:27:52             Atletičari postigli zapažene rezultete u Splitu  / 2018-04-22 15:22:32             Narodno pozorište RS: Koncert zvijezda Opere iz Sankt Peterburga  / 2018-04-22 15:00:00             Radojičić: Banjaluka ima namjeru da se pozicionira kao regionalni centar  / 2018-04-22 14:50:46            

mojabanjaluka.info

Jahorina - Olimpijska ljepotica u koju se morate zaljubiti

Štampaj Pošalji
Turizam
Foto: Nezavisne

Ljudsko je biće dio cjeline koju nazivamo svemirom, dio koji je ograničen u vremenu i prostoru. Ono doživljava sebe, svoje misli i sjećanja, poput nečeg odvojenog od ostalog, što je neka vrsta optičke varke njegove svijesti.

Ta je varka za nas zatvor, jer smo svedeni na lične želje i na ljubav prema ono malo ljudi koji su u našoj neposrednoj blizini. Stavimo sebi u zadatak da se oslobodimo tog zatvora proširivši krug ljubavi na sva živa bića i na cijelu prirodu u svoj njenoj ljepoti. Zagledaj se duboko, duboko u prirodu i tada ćeš sve bolje razumjeti, kazao je ovo veliki Albert Ajnštajn o moćnoj prirodi.

Rijetka su mjesta na kojima je priroda bila izdašna u ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, a u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno. Rijetka su mjesta kao što je planina Jahorina. O njenoj ljepoti i moći koju joj je priroda podarila govore i stihovi stare narodne pjesme "Kolika je Jahorina planina, siv je soko preletjeti ne može. A kamoli dobar junak na konju", koju je davne 1935. godine u knjizi "Kroz planine BiH" zapisao Jovo Popović.

U narodu je uvriježeno mišljenje da je prvi naziv Jahorine bio je Javorina, te da je ime dobila po drvetu planinskog ili grčkog javora, čije je najsjevernije stanište ova planina, a da se naziv Jahorina ustalio za vrijeme turske okupacije, kada je često slovo V mijenjano u H. Drugo vjerovanje kaže da je jedan češki lingvista i botaničar, zapisujući detalje o planini, pogrešno napisao naziv. Umjesto Javorina, čuo je Jahorina, te je taj naziv ostao do danas.

Dužina masiva, koja pripada dinarskom planinskom sistemu, je 25 do 30 kilometara, a širine do 15 kilometara. A planinu Jahorinu je, možda, najbolje sagledati i upoznati sa njenog najvišeg vrha, Ogorjelice, koja se smjestila na 1.916 metara nadmorske visine. Do "vrha vrhova" uputite se šestosjedom, za koji ćete, ako niste skijaš i samo želite da "nahranite" čula vida i sluha nepreglednom bjelinom i ugodnom tišinom, izdvojiti šest KM. 

A po izlasku iz šestosjeda čeka vas raskoš neukroćene prirode. Jahorina se pred vašim pogledom širi u svoj ljepoti koju joj je priroda podarila. Pogled unaokolo luta i zaustavlja se na vrhovima bližih planina - Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice - a domaćini Olimpijskog centra "Jahorina" pojašnjavaju da se kada je dan bez oblaka, a sunce obasja i bjelinu snijega učini za nijansu bjeljom, mogu vidjeti i obrisi dalekih planina, udaljenih oko 100 km - Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Durmitora, Volujaka, Zelengore… 

Pošto su vas beskrajna tišina i daleki vidici "kupili" na prvi pogled, vrijeme je za povratak u podnožje planine, te sumiranje utisaka uz tople napitke i tradicionalnu bosansku, ali i internacionalnu kuhinju. Za domaću kafu, espresso ili čaj potrebno je izdvojiti tri KM, za kuvano vino ili domaću rakiju izdvojićete i do dvije KM više. Cijene hrane se kreću u zavisnosti od apetita, te ćete za čorbe izdvojiti od tri do šest KM, a za mesne obroke i do 20 KM.

U razgovoru s lokalnim stanovništvom, ali i radnicima Olimpijskog centra "Jahorina" shvatićete da su posebno ponosni na ovo "Olimpjski", a kako kažu, skoro da nema gosta koji ne zna da su baš na Jahorini, pored lokacija na Bjelašnici, Igmanu, Trebeviću i u centru Sarajeva od 8. do 19. februara 1984. godine održane 14. Zimske olimpijske igre. A maskotu Igara, Vučka, sretaćete kojekude po planini. I poslije 34 godine, mali vuk s crvenim šalom oko vrata i skijama preko ramena živa je uspomena na dane kada je tadašnja Jugoslavija bila centar zimskih sportova i domaćin najboljim svjetskim sportistima.

Danas je Jahorina zimi stjecište skijaša rekreativaca, koji vještine usavršavaju na 20 kilometara uređenih ski-staza za alpsko skijanje povezanih žičarama i ski-liftovima, ali i sportista, lovaca, planinara, kao i onih, kako je pomenuto, čija su čula željna samo uživanja u ljepotama koje je moćna priroda sredila po svom ukusu. 

Planina je geografski smještena na mjestu na kojem se ukrštaju uticaji dvije klime - mediteranske i kontinentalne - a njen reljef, geološki sastav i riječni slivovi kao modifikatori klime daju joj određene specifičnosti. Snijeg planinom gospodari oko 175 dana u godini, od oktobra, odnosno novembra, pa do aprila, odnosno maja, a prosječna visina snijega iznosi oko jedan metar. Snježni pokrivač nerijetko dostiže visinu i do tri metra, a kada se snijeg "podigne", planinom zagospodari gusta zelena trava.

Razgledajući, shvatićete da je Jahorina u stvari harmonija uređenih staza (koje zimi služe za skijanje, a ljeti za avantursitički turizam) i šuma, koje zauzimaju veliko prostranstvo na planini. Četinarska šuma gospodari podnožjem olimpijske ljepotice, a od prvih manjih proplanaka i dalje prema vrhu smjenjuju se hrastove, bukove i smrčeve šume, dok im leđa čuvaju brdski i planinski javor. Pri vrhu Jahorine šuma postaje rjeđa, a na najvišim vrhovima obrasla je mahovinom.

Planina je bogata i borovnicom, brusnicom, malinom, kupinom, nanom, maslačkom, kantarionom, čije biljke plodove daju za vrijeme ljetnih mjeseci na planini. Lokalno stanovništvo, ali i zaposleni u Olimpijskom centru, nalaze načine da turiste na planinu privuku i tokom mjeseci kada snijeg okopni - zaljubljenicima u prirodu nude berbu plodova navedenog niskog rastinja, biciklizam, planinarenje, izlete do okolnih turističkih lokaliteta koji se nalaze u blizini - Sarajevo je od Jahorine udaljeno 30 kilometara, a od opštine Pale, na čijoj je teritoriji planina i smještena, svega 15 kilometara. 

Priroda je na Jahorini pokazala svu svoju raskoš i ljepotu. Kada čovjek učini nešto vrijedno divljenja, kažemo da je to čudesno, ali gledajući izmjene dana i noći, promjenu godišnjih doba na zemlji s plodovima što zriju, moramo shvatiti da je to djelo nekog moćnijeg od čovjeka - da je to djelo moćne prirode.

PIŠE: Bojana Petković, NEZAVISNE

NAJČITANIJE