Šumska sova zalutala u dimnjak zgrade

U stanu porodice Aleksić, u Ulici Ranka Šipke u Banjaluci, nekoliko dana se čula čudna buka koja je uzmenirila stanare i koju je, ispostavilo se, pravio nezvani gost.

Aleksa Aleksić je, nakon što su se nekoliko dana, u različitim intervalima, čuli neobični zvukovi u stanu, otvorio poklopac na dimnjaku predviđen za njegovo čišćenje i u šupljini pronašao šumsku sovu.

Ptica je u dimnjaku bila zarobljena nekoliko dana, pronašli su je dehidriranu, gladnu i ugruvanu, te su odmah pozvali stručnjake za ptice.

Ornitolog Draško Adamović, iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, odmah je došao na lice mjesta i utvrdio da se radi o šumskoj sovi, latinskog naziva strix aluco, koja je inače i stalno zaštićena vrsta.

Adamović kaže da su Aleksići postupili krajnje odgovorno kada su ga pozvali i prepustili mu pticu na liječenje i njegovanje.

Danima sam je prihranjivao miševima i pilećim mesom, dok nije dobila optimalnu težinu i bila spremna da leti, te da preživi u prirodi. Iste noći sam je pustio u prirodu, u blizini mjesta gdje je pronađena“ rekao je Adamović.

Kaže da ne može sa sigurnošću tvrditi kako je sova dospjela na dno dimnjaka zgrade višespratnice, ali je bilo sličnih slučajeva da sove u nekim napuštenim, ,,plitkim'' dimnjacima othrane mlade.

Moguće je da je naša šumska sova bježala u zaklon od drugih, gradskih ptica, koje su je zatekle na svojoj teritoriji, a takvo ponašanje tjeranja predatora ispoljavaju jata sivih vrana, svraka, kreja, gavrana, gačaca i slično“ pojasnio je Adamović i dodao da je ovo svakako jedinstven slučaj, s obzirom na to da se radi o prvoj puštenoj, prethodno prstenovanoj, šumskoj sovi u BiH.

Orintolozi kažu da su šumske sove teritorijalne ptice stanarice, idealna staništa su im četinarske i mješovite bjelogorične i crnogorične šume u čijim dupljama se gnijezde, ali se mogu sresti i u napuštenim ambarima, tavanima zgrada i slično.

Zanimljivo je i to da, nerijetko, jedan par provede zajedno cijeli život u monogamnoj vezi. S obzirom na to da se pretežno hrane sitnim glodarima – pacovima, šumskim i poljskim miševima, voluharicama, puhovima  i slično - njihov veliki značaj je neupitan u pogledu biološke mjere suzbijanja navedenih vrsta.

"Pojava divljih deponija smeća u urbanim zonama pogoduje razvoju glodara što upravo predstavlja jedan od razloga pojave ove vrste ptice u gradovima. U zimskom periodu mlade šumske sove zauzimaju nove teritorije pa se zbog svog ciklusa pomjeranja mogu zateći u okolini“ pojasnio je Adamović.

BiH nema bazu prstenovanih životinja

Šumska sova pronađena u dimnjaku je obilježena prstenom koji nosi oznaku i broj prstenovačke centrale iz Srbije jer u BiH, nažalost, još nije formirana. Treba imati u vidu da briga o divljim životinjama traži stručan pristup, adekvatnu infrastrukturu smještaja, odgovarajuću hranu i mnogo drugih uslova koje ,,Društvo za zaštitu biodiverziteta'' obezbjeđuje samostalno i zahvaljujući entuzijazmu volontera. „Apelujemo da nadležni organi podrže i pomognu očuvanje životne sredine i divljih životinja kojima je potrebna pomoć i njega, te se nadamo konačnom formiranju tima i centra za takvu namjenu“ kažu u DIZB.

Ž. J.

Tagovi: