Nezaposlenost u BiH i dalje velika, uprkos ekonomskom rastu

Bosna i Hercegovina je prošle godine ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od tri odsto i identična je stopi rasta iz 2015. godine.

Ostvareni ekonomski rast imao je uticaja na blagi rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti u BiH koja je i dalje među najvećim u regiji. Opšti nivo cena u zemlji ostao je stabilan, a spoljnotrgovinski bilans se poboljšao.

Robni deficit od 7,2 milijarde u platnom bilansu čini oko 24 odsto bruto domaćeg proizvoda i ukazuje na problem konkurentnosti ekonomije BiH.

Strane direktne investicije u BiH i dalje se smanjuju. Ukupan javni dug i otplate duga beleže povećenje u odnosu na prethodnu godinu.

U izveštaju o razvoju Direkcije za ekonomsko planiranje se navodi da je poslovno okruženje i dalje je opterećeno različitim adiminstrativnim preprekama na različitim nivoima vlasti.

Tržište BiH je fragmentirano sa različitim pravilima koja se primenjuju u različitim delovima zemlje što vodi ka tome da se ne može postići stvarna sloboda kretanja roba i usluga.

Prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu BiH, za razliku od prethodnih godina, nije zabeležila znatne promene u svom rangiranju jer je dospela na 107. mesto od 138 zemalja (u 2015. godini je bila na 111. mestu od 140 zemalja).

Niska konkrentnost BiH ekonomije ima svoje korene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sistemu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada. Svega deset odsto radno sposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok procenat radno sposobnog stanovništva za završenom srednjom školom iznosi 51,2 odsto.

Obrazovni sistem u BiH nije inkluzivnog karaktera i ne pridaje mu se značaj koji mu je odgovarajući, iako predstavlja veoma važan stub u pristupu ka socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU.

Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Postojeći sistem socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva. Zato ne čudi da je proces emigracije postao jedna od najvažnijih društveno-ekonomskih izazova sa kojima se suočava BiH.

Pristup zdravstvenim uslugama je otežan jer su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji od EU28 proseka što onemogućava adekvatan i pravovremen pristup pacijentu. Oko 15 odsto stanovništva BiH nema javno zdravstveno osiguranje.

Podsticanje konkurentne proizvodnje i distribucija znanja kroz ulaganje u istraživanje i razvoj, klastere i srednja preduzeća je jedan od načina povećanja industrijske konkurentnosti i ostvarivanja snažnog ekonomskog razvoja. Vreme je da inovacije (kao jedan od nužnih faktora za prosperitet i ekonomski rast zemlje) zauzmu svoje mesto u institucionalnim i strateškim okvirima razvoja BiH.

Prema Globalnom inovacijskom indexu 2017, BiH je rangirana na 86. mesto od 127 zemalja u prošloj godini što pokazuje da je mnogo lošija u odnosu na godinu pre kada je bila na 79. mestu od 141 zemlje.

Procenjena ukupna izdvajanja za istraživanja iznosila su oko 0,2 odsto BDP iako je prema planiranim reformama u toj oblasti cilj bio da se izdvaja jedan odsto od BDP-a do 2025. godine. Cilj zemalja Evropske unije je ulaganje u istraživanje i razvoj od tri odsto BDP do 2020.

PIŠE: Tijana Grujić, EuroBlic

Tagovi: