Aja Sofija ponovo džamija? (FOTO)

Sve je više znakova koji ukazuju da će Aja Sofija, koja je trenutno muzej, jednog dana ponovo biti korištena kao džamija, piše danas Deutsche Welle.

Kako se navodi, Uprava za vjerske poslove Turske je drugu godinu zaredom u Aja Sofiji u toku ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi i učenje Kurana. Molitve i učenje prenosile su televizije uživo u Aja Sofiji koja se već više od 80 godina koristi kao muzej, navodi DW. Oštre kritike zbog vjerskog obreda i učenja Kurana u Aja Sofiji uputila je grčka vlada.

"Aja Sofija je na listi Svjetske kulturne baštine Uneska", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Grčke. "Pokušaj da se učenjem Kurana Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju, predstavlja uvredu za međunarodnu zajednicu koja bi zbog toga trebalo da reaguje", navela je i Konferencija evropskih crkava (KEK).

Turske nacionalističke grupe već dugo pokušavaju da muzej ponovo pretvore u džamiju, ne osvrćući se na bogatu istoriju te građevine, dodaje DW. Aja Sofija je izgrađena 537. godine u doba cara vizantijskog carstva Justinijana.

Skoro hiljadu godina korištena je kao crkva sve dok Mehmed II 1453. godine nije osvojio tadašnji Konstantinopolj i Aja Sofiju pretvorio u džamiju. Nakon toga su uz objekat sagrađene četiri minareta, kao i četiri stuba koji nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

 

Objekat je od tada skoro 500 godina pobožnim muslimanima služio za obavljanje vjerskih obreda.

Mustafa Kemal Ataturk, osnivač turske Republike, 1935. godine je naredio da se Aja Sofija pretvori u muzej što je bio simbol toga koliko je odlučan da Tursku pretvori u sekularnu državu.

U tom cilju on je takođe ukinuo i najviše vjerske i političke institucije islama - kalifat i sultanat. Ataturk nikada nije krio da svoje sunarodnike želi da odvoji od religije. On je govorio da je islam udaljio Turke od njihovog izvornog identiteta. Želja da se vrati na islam, što u ekstremnoj varijanti podrazumijeva čak i ponovno uvođenje kalifata, odavno je postala igračka za potkusurivanje političkih stranaka u Turskoj, ukazuje DW.

 

Diskusiju o Aja Sofiji najprije su započele ultrancionalističke grupe. Njih je slijedila i desno orijentisana Stranka nacionalnog pokreta (MHP). Ta partija, slično kao i stranka predsjednika Erdoana (AKP), bori se za naklonost konzervativnih birača. Turska nacionalna studentska unija je 2014. godine organizovala potpisivanje peticije o tome da se Aja Sofija ponovo koristi kao džamija. Akcija je okončana 29. maja 2014. godine, na dan obilježavanja godišnjice osvajanja Konstantinopolja.

Tim povodom, tadašnji političar AKP i zamjenik premijera Bulent Arinc izjavio je: „Gledamo na tužnu Aja Sofiju i molimo boga da ne bude daleko taj dan kada će se ona ponovo smijati“.

 

Poruka glasi: Aja Sofija će se ponovo smijati tek kada ponovo bude džamija. Stranka turskog predsjednika Erdoana (AKP) oštro je reagovala na kritike Grčke zbog učenja Kurana u Aja Sofiji. „Umjesto da se turskom narodu čestita ramazan i ''odabrana noć'', grčko Ministarstvo spoljnih poslova odlučilo se da unakazi učenje Kurana i ezana (poziva na molitvu), odgovara se u saopštenju turskog Ministarstva spoljnih poslova.

AKP nije uvijek zastupala takav stav, piše DW podsjetivši da je Erdoan, prije nekoliko godina imao po tom pitanju sasvim drugačije mišljenje. On je tada rekao da bi oni koji zahtijevaju da Aja Sofija ponovo postane džamija najprije trebalo da vide kako da vjernicima napune druge džamije u Istanbulu.

 

Tagovi: