Desetkama do najboljeg stipendiste

Dvadesetdvogodišnji student Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Jelica Rastoka izjavila je Srni da joj je besprijekorni prosjek ocjena od 10 i ove godine donio ''titulu'' najboljeg stipendiste Fonda ''Dr Milan Jelić'' u oblasti društvenih nauka, ali da nijedna njena desetka nije bila "isprošena" ili "isforsirana".

Rastoka je navela da su sve te ocjene proizvod pripreme, znanja, rada i slično, pri čemu joj je dodatno iskustvo donio i program studentske razmjene na Bečkom univerzitetu ekonomije /Wirtschaftsuniversität Wien/, koji je uspješno završila. 

Ona je, s tim u vezi, ocijenila da su studenti u inostranstvu fokusiraniji, jer njihove /razvijene/ ekonomije i populacije mogu sebi da priušte po 10 radnih mjesta za nešto što bi kod nas obavljala jedna osoba. 

"Usudila bih se da kažem da su naši obrazovni programi možda zaostaliji, ali generalno kvalitetniji, ako ne računamo fakultete tipa Harvard, Oksford, Kembridž...", rekla je Rastoka. 

Ona je dodala da je za sada nerealno očekivati da države poput naše, koje su imale burnu istoriju, pariraju Zapadu po efikasnosti socijalne zaštite, zavoda za zapošljavanje, zdravstva i slično. 

Rastoka je, ipak, navela da i ovdašnja ekonomija ima neke svoje "prednosti". 

"Ušuškana pudlica iz nečije kuće /na Zapadu/ je sitija od psa mješanca sa ulice. Međutim, sigurno je da se ne bi snašla na ulici kao što bi pas lutalica uspio da opstane. To je, ujedno, jedno od objašnjenja zašto smo mi najmanje osjetili ekonomsku krizu – jer je nama uvijek kriza", objašnjava Rastoka. 

Na pitanje šta bi trebalo uraditi u cilju podizanju ekonomske aktivnosti u Srpskoj, Rastoka je za početak navela da su paradoksalne izjave o višku zaposlenih uz konstantno "kukanje" zbog velike stope nezaposlenosti. 

"Dakle, kao što je jedan moj profesor govorio, mi ne trebamo govoriti i potencirati priču o višku zaposlenih, već o manjku posla i aktivno raditi na rješavanju tog problema", rekla je Rastoka. 

Ona navodi i da je veliki problem i zabluda naših ljudi i to što govore da je na Zapadu sve bajno, a totalno ignorišu paritet kupovne moći, misleći da je 1.000 evra u NJemačkoj 10 puta više od 100 evra u Srpskoj. 

"Treba znati šta u kojoj državi možete uraditi /platiti/ sa određenom svotom novca. Na primjer, kolege iz Japana /za koje se smatra da primaju `bezobrazno` visoke plate/ su mi u jednom razgovoru rekli: `Evropljani su toliko ogorčeni na naša primanja, iako radimo dva, tri posla i ne idemo na godišnje odmore, dok se oni provode na zimovanjima, ljetovanjima`", kaže Rastoka. 

Ona dodaje da ponovno čitanje basne "Cvrčak i mrav" može djelovati motivišuće na ljude. 

"Svaki put kada počnete kukati pomislite na tu priču i preispitajte da li /bi/ste bili cvrčak ili mrav. Otkako sam upisala fakultet, na ljetovanju sam provela četiri dana i to pred upis četvrte godine fakulteta. Ne kažem da ne treba uživati, ali postavite racionalno svoje prioritete, pa nakon određenog vremena napravite analizu šta ste uložili, a šta dobili", kaže Rastoka. 

Ona je istakla da namjerava da doprinese razvoju Srpske, iako bi i dalje voljela da se "vani" usavršava, uspostavlja poslovne veze, "jer sebi ne možemo da priuštimo izolovanost". 

"S obzirom na posljednja dešavanja u kojima se dovodi u pitanje ustavnost raznih naših nacionalnih i državnih obilježja, mislim da je još bitnije da razmišljamo o ulaganju ličnog intelektualnog kapitala, rada i zalaganja u našu zemlju", poručila je Rastoka i pri tome, naglasila, da to govori kao osoba koja i dalje nije član političke partije.

Tagovi: