“Turistička ponuda grada Banjaluke se odnosi jednim dijelom na razgledanje samoga grada koji obuhvata uži centar i tvrđavu Kastel, što traje blizu dva sata. U sklopu te ponude obilaze se najznačajniji kulturno-historijski spomenici i vjerski objekti poput Ferhadije i hrama Hrista Spasitelja”, rekao je Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u TOBL u razgovoru za Klix.ba.

U zanimljivije ponude za koje se turisti najčešće odluče spada i obilazak trapističkog samostana Marija Zvijezda.

“Trapisti su poseban katolički red koji je u Banjaluku došao daleke 1869. godine i umnogome su doprinijeli razvitku ovoga grada. Između ostalog, oni su prvi koji su elektrificirali Banjaluku na području grada oko samostana”, kaže Šukalo.

On je dodao da njih možemo slobodno nazvati i začetnicima banjalučke industrije s obzirom na industrijsko naslijeđe koje su tu ostavili, a daleko su poznati po proizvodnji sira trapista koji je postao svojstven brend prepoznatljiv u cijeloj regiji.

Obilazak izletišta

U sklopu ponude je i organizovanje odlaska na izletište Krupa na Vrbasu gdje se nalaze manastir Krupa te slapovi i vodenice na rijeci Krupi. Vodenice nude posebnu ponudu tradicionalno pravljenih uštipaka služenih sa domaćim kajmakom napravljenim od brašna koje je samljeveno vodeničnim mlinom.

Krupa ima i drugih lokacija koja stoje kao ponuda, a to su kamp i srednjovjekovno utvrđenje Greben, izvorišta rijeke Krupe i crkva brvnara u Tovilovićima.

Izleti se organizuju su i u etno selu Ljubačke doline 17 kilometara od centra Banjeluke.

“Ovo etno selo je otvoreno 2015. godine i obogatilo je turističku ponudu grada te produžilo mogućnost za produžetak boravka posjetilaca. Ovdje postoji više od 5.000 eksponata grupisanih u određene zbirke i najbrojnija je etnološka zbirka koja prikazuje i dočarava život s kraja 19. i početka 20. vijeka na ovim prostorima”, objasnio je Šukalo.

Postoje još i animacije u etno turizmu koje se izvode u selu Piskavica nedaleko od Banjaluke, gdje je ponuda bazirana na obilasku etno kuće i upoznavanju materijalne kulture uz tradicionalan doček.

“Pripremaju se scenski prikazi nekih od običaja, najčešće je to upoznavanje običaja slavljenja pravoslavne krsne slave, ali rade se i prikazi drugih običaja”, objasnio je Šukalo.

Nakon ovog performansa slijedi gošćenje u okvirima tradicionalnog ručka koji podrazumijeva spremljenu trpezu s raznim tradicionalnim jelima kao što su supe, čorbe, pečenja, pite, kajmak, uštipci, kukuruzna pura i slični tradicionalni specijaliteti.

“U okviru toga je i zabava koju priređuju lokalno kulturnoumjetničko društvo i orkestar”, kaže Šukalo.

Adrenalinska ponuda

U turističku ponudu grada Banjaluke spada i avantura koja je bazirana na aktivnostima u divljim vodama kanjona rijeke Vrbas.

“Osim raftinga, u ovu vrstu ponude spadaju i pješačenje po obližnjim šumama, sportsko penjanje, kajak, kanu vožnje, paraglajding, skokovi padobranom, biciklizam i slične aktivnosti”, pojasnio je ovaj turistički saradnik.

U ovu ponudu je odnedavno uvrštena i ponuda vožnje tradicionalnim banjalučkim dajak čamcima, specifičnim za ovaj grad. Banjalučani imaju običaj reći da je dajak za Banjaluku ono što je gondola za Veneciju.

Za ljubitelje konja tu je posjeta konjičkim klubovima gdje je organizovana škola jahanja, kao i terensko jahanje u dva konjička kluba Čokorska polja i Parok.

Grad s hiljadu kafića

Banjaluka je prepoznatljiva i po svojim brojnim ugostiteljskim objektima. Čak je i britanski Guardian pisao o gradu s hiljadu kafića.

“Potrebno je raditi samo na kvaliteti usluge i kreativnosti sadržaja tih mjesta za izlazak kako bi ona dobila svoju raznolikost”, kaže Šukalo.

Banjaluka se izdvaja i po svojim kulturnim događajima krenuvši od sportskih, kulturnih i zabavnih događaja.

Tu spadaju brojni festivali koji se organizuju tokom godine, a to su: Dukat fest, Kozara etno festival, Ljeto na Vrbasu, Teatar fest, Dani Vlade Miloševića, Demofest, Fresh Wawe, Beer fest, Banjalučki dani piva i mnogi drugi.

Ne smije se zaboraviti da legenda kaže kako u Banjaluci na jednog muškarca ima sedam žena. A kako Banjalučanke važe za najljepše žene u ovom dijelu Evrope i ovaj podatak govori da trebate što prije posjetiti grad na Vrbasu – bar kada je riječ o muškoj populaciji.

Jedna duhovita anegdota kaže da ni Banjalučani nisu “za baciti”.

Na kraju, o banjalučkim Mujinim ćevapima je suvišno i govoriti, jer ko ih nije okusio može se reći da nije ni osjetio pravi okus ovog bosanskog delikatesa. (klix.ba-mojabanjaluka.info)