BANJALUKA JOŠ UVIJEK BEZ ČEMBALA: Nema organizovanja koncerata "baroka"

Barokne kompozicije često se mogu čuti na koncertima u Banjaluci, ali još uvek ne i na originalnom instrumentu za koji su pisane – čembalu.

Popularnost ove vrste muzike i dalje ne jenjava. Dokaz za to je činjenica da kompozitori i danas komponuju muziku za čembalo ili ansamble u koje je uključen ovaj instrument, kao i brojni festivali i takmičenja koja se održavaju u celom svetu.

Biljana Jašić Radovanović, profesorka kamerne muzike na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banjaluci je nakon završenih studija klavira na Akademiji umetnosti u Novom Sadu diplomirala i magistrirala čembalo na FMU u Beogradu u klasi profesora Miloša Petrovića. Iako godinama pokušava da ukaže na važnost čembala, podršku za njegovu nabavku još nije dobila.

- U banjalučkoj Muzičkoj školi „Vlado Milošević“ predavala sam klavir i kamernu muziku i sve ove godine povremeno sam pokušavala da pokrenem priču oko nabavke čembala. Odsek za ovaj instrument, za razliku od Zagreba, Ljubljane i Beograda, nema ni Muzička akademija u Sarajevu, tako da bi Akademija umetnosti u Banjaluci bila prva muzička akademija u BiH koja bi imala ovaj smer. Mislim da bi bilo zainteresovanih studenata, kako iz Banjaluke, tako i iz cele BiH – ističe Jašić Radovanović.

Nabavka ovog instrumenta, objašnjava ona, pomogla bi i da se naši muzičari uključe u brojne regionalne i evropske projekte.

- Mogli smo da se uključimo u regionalni projekat vezan za baroknu muziku, a inicijativa za naše učešće potekla je od kolega iz Slovenije. To bi podrazumevalo da i mi imamo čembalo u našem gradu – rekla je Jašić Radovanović.

Činjenica je, dodaje ona, da bi nabavka čembala Banjaluci omogućila dolazak vrhunskih muzičara iz ove oblasti, organizovanje festivala čembala ili stare muzike, ali i takmičenja, brojnih koncerata, kako solističkih, tako i koncerata kamerne muzike. Čembalo je takođe obavezan instrument u orkestru, prilikom izvođenja baroknog repertoara.

- Beograd ima Festival čembala, kao i još neke manifestacije vezane za staru muziku, a u Hrvatskoj već skoro 50 godina postoje čuvene Varaždinske barokne večeri. U crkvama i koncertnim prostorima širom sveta stalno se izvode kompozicije Baha, Hendla, Vivaldija, Persla, Skarlatija i drugih majstora baroka – rekla je Jašić Radovanović.

Na koncertima u Republici Srpskoj i šire, kaže ona, repertoar se uglavno ponavlja.

- Neko može reći: šta će nam barokna muzika i čembalo, ali nije u redu da nam se muzika svede na jedno te isto – ističe Jašić Radovanović, koja je gostovala kao predavač na muzičkim akademijama u Vroclavu, Gdanjsku i Bukureštu, gde je imala priliku da radi i sa studentima čembala i baroknim ansamblima.

Ideja za muziciranje

- Banjalučki barokni ansambl osnovala sam pre osam godina. Sa njim smo, pored drugih koncerata nastupili i u okviru Sarajevske zime. U Banjaluci bi mogli da krenemo od kamernog ansambla, koji bi mogao da preraste i u kamerni orkestar, a nakon toga bismo mogli da otvorimo i smer za čembalo na Akademiji umetnosti, za koji je Veće Studijskog programa muzička umetnost, na poslednjoj sednici formirao komisiju, koja će pripremiti dokumentaciju za licenciranje ovog smera – rekla je Biljana Jašić Radovanović.

PIŠE: Sanela Jovanović, EuroBlic

Tagovi: