Sofijin tata: Bolest sve više napreduje, a vremena sve manje  / 2017-03-23 23:00:00             Učenik postao veliki proizvođač povrća  / 2017-03-23 22:55:34             Bebe donijele sreću i radost Banjaluci  / 2017-03-23 22:29:18             Igralište u Boriku za Dan grada  / 2017-03-23 21:58:46             Banjaluka: Deratizacija od ponedjeljka  / 2017-03-23 21:50:00             Pojas vežu, ali gas ne smanjuju  / 2017-03-23 20:59:12             Što više mladeža, život će biti duži  / 2017-03-23 20:52:42             UKC RS prodaje staru arhivu: Kilogram papira 0,14 KM  / 2017-03-23 20:36:29             Srcem za Sofiju: Stiže 200.000 KM za spas  / 2017-03-23 20:11:30             U Savjet mjesne zajednice sa 18 glasova  / 2017-03-23 20:00:00             Pomoć iz Amerike: Goran Lolić u borbi za Sofiju  / 2017-03-23 19:43:00             Sofija nema puno vremena, POMOZITE odmah!  / 2017-03-23 18:53:59             Napadači na Bogdana Rakića pred licem pravde  / 2017-03-23 18:39:27             Banjaluka brine o socijalnim kategorijama  / 2017-03-23 18:25:00             Tužna strana grada: Prodaju uspomene da se prehrane (FOTO)  / 2017-03-23 18:00:00             Banjaluka: Sutra Kolegijum Skupštine  / 2017-03-23 18:00:00             Promovisali najbolja vina banjalučke regije (FOTO)  / 2017-03-23 17:59:00             Čedomir Knežević: Vlastima pokazao SREDNJI PRST, pa doveo Dodika za KAFANSKI STO  / 2017-03-23 17:47:00             Banjaluka ima najljepšu razglednicu u BIH  / 2017-03-23 17:15:09             Grahovac: Srbi da bojkotuju Džaferovića  / 2017-03-23 17:00:00             Javorani bez struje  / 2017-03-23 16:59:00             Jusić: Ponovo bih isto postupio  / 2017-03-23 16:47:00             Vijest dana: Minja prikuplja pomoć za Sofiju (FOTO)  / 2017-03-23 15:56:32             Damir Urban stiže u Banjaluku  / 2017-03-23 15:18:41             Predstavnički dom smijenio zamjenika ministra odbrane   / 2017-03-23 15:00:41            

mojabanjaluka.info

Kako se rađala moderna Banjaluka (FOTO)

Štampaj Pošalji
Istorija

Početkom tridesetih godina prošlog veka u Banju Luku je došao jedan Nišlija i od zapuštene, učmale varošice stvorio lepoticu za ponos svih Krajišnika.

Grad Banja Luka današnji moderan izgled duguje preduzimljivim ljudima iz vremena Vrbaske banovine. Većina objekata izgrađenih u tom periodu i danas prkosi vremenu i predstavlja živo svjedočanstvo jednog epohalnog projekta. Idejni tvorac i najzaslužniji čovjek za preporod „brdske palanke“, kako su je tada opisivali mnogi putopisci, bio je jedan Nišlija. Poslije uvođenja šestojanuarske diktature kralja Aleksandra i podjele kraljevstva na devet banovina, Banja Luka se iznenada našla u centru pažnje. Postala je administrativni centar Vrbaske banovine, a za prvog bana je naimenovan armijski general Svetislav Tisa Milosavljević.

Po dolasku u grad, 8. novembra 1929, Svetislav T. Milosavljević je zapisao da „u gradu vlada mrtvilo koje je više podsjećalo na palanku u brdima nego na grad od dvadeset hiljada stanovnika. U sredini grada bilo je groblje, a po ulicama i trgovima se gazilo blato do članaka.” Prvi mjesec dana boravka ban je sagledavao stanje i potrebe Banje Luke i banovine. Već na prvom koraku susreo se sa problemima. U gradu je vladala opšta oskudica za prostorom. Tako se dio administracije u kojoj je ban trebalo da počne svoje službovanje nalazio u neugodnim kafanskim sobama kafane „Balkan”, iznad lokala u kojem je po cijelu noć pjevala pjevačica. U takvim uslovima nije bio moguć rad kancelarije Banske uprave, pa je ban poduzeo energične mjere kako bi to riješio. Njegov plan se sastojao da oko novosagrađene pravoslavne crkve Svete Trojice izgradi dostojanstvene objekte za Bansku upravu i Bansko sjedište. Otkupio je zemljište sa obje strane crkve, a zatim raspisao konkurs za gradnju.

Izgradnja Banske uprave počela je u drugoj polovini 1930, a Banskog dvora pola godine kasnije. Ban Tisa Milosavljević je bio prilično zadovoljan tempom i napretkom radova, što se može vidjeti iz referisanja kralju Aleksandru.Banska palata za kancelarije banske uprave, impozantna i velelepna građevina, podiže se brzim tempom. Temelji izgradnje i zidovi visokog suterena još pre zime su završeni, a već prvog februara nastavljeni su radovi, tako da će zgrada biti potpuno gotova do kraja godine.Krajem 1932. oba objekta su bila izgrađena i odmah su postali simboli grada na Vrbasu. Banski dvor sadrži reprezentativnu koncertnu salu, Vijećnicu, izložbene salone i druge prostorije, čime se malo koji grad u to vrijeme mogao pohvaliti. Još dok je trajala izgradnja Banskog dvora i Banske uprave, započela je rekonstrukcija prvog banjalučkog hotela „Bosne“, kao i izgradnja novog hotela „Palasa”.

Po dolasku u Vrbasku banovinu, ban Milosavljević je uvidio da je gradu potrebno žarište kulture. Na njegovo insistiranje, Narodno pozorište u Beogradu je pomoglo osnivanju Narodnog pozorišta Vrbaske banovine, koje je smješteno u prostorije bivše Sokolane, uz obećanje bana da će u skorije vrijeme dobiti adekvatan prostor.

Kako su u sledećim godinama uslijedili mnogi zamašni projekti u Vrbaskoj banovini, sredstava za podizanje nove zgrade pozorišta, koja je trebalo da predstavlja arhitektonski ukras grada, nije bilo. Došlo je do interesantnog i pragmatičnog rješenja. Društvo za podizanje spomenika Kralju Petru I Oslobodiocu sakupilo je svojim akcijama određena sredstva, ali ipak nedovoljna za podizanje spomen doma. Ono se udružilo sa društvom „Zmijanje” i Banskom upravom i tako obezbijedilo dovoljno sredstava za podizanje objekta koji će postati hram kulture Bosanske Krajine. Na zemljištu ustupljenom od gradske opštine, po nacrtima Josifa Godnera, od avgusta 1933. do septembra 1934. nicao je objekat koji će pored Narodnog pozorišta Vrbaske banovine u svoje prostorije smjestiti i muzej, društvo „Zmijanje”, Klub akademičara Banje Luke, a od 1935. i Narodnu biblioteku. Useljenje je izvršeno novembra 1934. godine, a objekat je dobio ime Dom kralja Petra Velikog Oslobodioca.

Izgradnjom Hipotekarne banke, stavljena je tačka na izgradnju modernog monumentalnog centra u Banjoj Luci. U neposrednoj okolini banke nalazili su se crkva Sv. Trojice, Banska uprava, Banski dvor, Narodno pozorište, a u blizini su bila i oba banjalučka hotela. Danas je Hipotekarna banka preuređena i služi kao palata predsjednika Republike Srpske.

Vrbaska banovina predstavlja jedan od najplodonosnijih perioda banjalučke istorije. Pored opisanih objekata koji i danas krase banjalučke ulice, izgrađena su još mnoga zdanja, među kojima se izdvajaju: Činovnički paviljoni, Muzički paviljon u Parku Petra Kočića, Higijenski zavod, Sokolski dom, Trgovačka akademija, Državna banovinska bolnica i drugi. U tom periodu asfaltirano je 30.000 kvadratnih metara banjalučkih ulica, od čega je 125 ulica bilo u potpunosti osvjetljeno. O značenju spomenutih objekata ne samo za Banju Luku nego za cijelu Bosansku Krajinu, najbolje svjedoče riječi direktora gimnazije Vase Glušca na osvećenju palate.Gospodine bane, podizanjem ove palate, kojom bi se mogla dičiti svaka prestonica, Vi ste podigli sebi večan spomenik, a nama Krajišnicima stvorili ste od Banja Luke kulturni centar i zadužili ste nas za večna vremena. Bučni će Vrbas kroz vekove i vekove šumiti jednoličnu pesmu i smenjivaće generacije i generacije naših Krajišnika, a ova će palata stajati kao veličanstven spomenik na zlatno doba, koje smo sa tolikim elanom počeli dizati kulturu u našoj zaostaloj Bosanskoj Krajini. I za taj vaš rad biće Vam večno zahvalna i naša daleka pokolenja.

PIŠE: Marko Janković, akademskikrug.rs

NAJČITANIJE