Komarci, pčele, ose i stršljenovi nisu jedine „napasti“ koje uzrokuju „glavobolju“ u ljetnom periodu i od čijeg ugriza alergični sugrađani strepe. Naime, boravak na otvorenom povećava rizik i od ugriza pauka koji može da izazove niz zdravstvenih tegoba.

Sugrađanka Jelena D. ispričala je za mojabanjaluka.info da ju je ljetos ugrizao „kućni pauk“.

- Osjetila sam da me jako svrbi potkoljenica i odmah sam vidjela da me nešto ugrizlo. Prvo sam mislila da je pčela, ali sam na kauču vidjela pauka. Nisam znala ni da li mogu biti alergična na taj ugriz, jer sam alergična na ubod pčele, pa me to zabrinulo. Cijelo veče me koža „peckala“, ali već sutradan me nije ni svrbilo - ispričala je Jelena D. Kako kaže koža je oko mjesta uboda bila crvena danima.

Biolog Slaven Filipović rekao je za naš portal da u Banjoj Luci nema „opasnih“ paukova.
- Na našem području u prirodi nema opasnih paukova, ali u Hercegovini ima crna udovica čiji je ugriz otrovan - rekao je Filipović.

Specijalista porodične medicine Brankica Marković rekla je za mojabanjaluka.info da ugriz pauka nije česta dijagnoza u ambulanti porodičnog ljekara, ali da se češće javlja ljeti kada više vremena provodimo na otvorenom prostoru. Kako kaže, ugriz pauka je obično bezopasan.

- Ugriz može proći  i neopaženo ili da izaziva laganu bol, otok i crvenilo kože na mjestu ugriza - kazala je Markovićeva. Upozorava da postoji mogućnost da se mjesto ugriza komplikuje lokalnom alergijskom reakcijom ili infekcijom.

- Tada otok postaje veći, crvenilo se širi, a na koži se mogu pojaviti mjehuri i boja kože se može mijenjati do plavičaste ili čak u slučaju nekroze crne boje. Izuzetno rijetko se mogu javiti znaci sistemske infekcije sa groznicom i povišenom temperaturom – dodaje Marković.

Ističe da se nakon ugriza otrovnog pauka može javiti bol u grudima, otežano disanje, groznica, grčevi u mišićima, glavobolja, umor, malaksalost, osip po koži. Kako kaže, ugriz pauka može proći bez ikakvih posljedica po zdravlje, a u slučaju izraženije lokalne reakcije treba znati da će promjene na koži trajati znatno duže nego kod ugriza drugih insekata. 

- Kod ugriza otrovnih paukova tegobe mogu trajati i nekoliko dana. Moguć je i smrtni ishod, ali to se dešava izuzetno rijetko i uglavnom kod osoba koje pate od povišenog krvnog pritiska i drugih srčanih oboljenja – kazala je Markovićeva.

Ističe da se kod ugriza otrovnog pauka kao što je crna udovica, primjenjuje liječenje zavisno od simptoma, a postoji i protivotrov kojeg je poželjno dati u prvih 30 minuta. 

- Srčane bolesnike i osobe sa simptomima teškog trovanja je poželjno hospitalizovati u ovim slučajevima – ističe Marković.
Markovićeva naglašava da u blažim slučajevima, ugriz pauka ne zahtijeva pregled ljekara. 

- Mjesto ugriza treba oprati blagim sapunom, a u slučaju otoka koristiti hladne obloge. Kod izraženijeg otoka i crvenila kože, pacijentima preporučujemo lokalnu terapiju blagom kortikosteroidnom kremom, a za suzbijanje svrbeža lijekove iz grupe antihistaminika. Antibiotici se primjenjuju samo kod znakova izražene infekcije - savjetuje Markovićeva.

Kazala je da se kod ugriza pauka, ljekaru treba javiti u slučaju izražene lokalne reakcije, pojave opštih simtoma i znakova sistemske reakcije, ugriza otrovnog pauka (crna udovica), a preporučen je pregled djeteta ukoliko ga ujede pauk. 

T. Bubnjević